Umor može utjecati na mnoga različita područja života oboljelog. Učinci umora obično se šire i na dom i na posao, što može utjecati na kvalitetu osobnih i profesionalnih odnosa. Također se smatra da kronični umor uvelike umnožava sigurnosni i zdravstveni rizik.
Kada je tijelo pretjerano umorno i osoba se dosta vremena osjeća iscrpljeno, imunološki sustav može biti pogođen, što može povećati rizik od bolesti. Ovi učinci umora mogu dovesti do probavnih poremećaja, visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Dvije vrste umora su kronični i akutni. Kronični umor je u tijeku i može biti uzrokovan zdravstvenim stanjem kao što je depresija ili bolešću kao što je rak. Akutni ili iznenadni umor je privremen i može nastati zbog prekomjernog rada ili nespavanja jednu ili dvije noći.
Iako se umor često primjećuje u fizičkim učincima, kao što je nedostatak energije, može biti i psihički. Mentalni umor čest je kod ljudi koji rade s informacijama, osobito u stresnim rokovima ili u okruženju visokog pritiska. Voditelji projekata, pisci, računovođe, studenti i mnogi drugi mogu patiti od posljedica umora jer se osjećaju psihički preopterećeni. Ti učinci mogu uključivati blokadu sposobnosti stvaranja novih ideja. Na primjer, spisateljska blokada može biti posljedica mentalnog umora. Opuštanje može pomoći u borbi protiv posljedica fizičkog i mentalnog umora.
Ponekad samo bježanje od projekata, poput odmora ili šetnje, može smanjiti mentalni umor. Duboko disanje ili izvođenje jednostavnih istezanja također može pomoći u ublažavanju fizičkih učinaka umora, kao što su bolovi u mišićima i glavobolja. Učinci i fizičkog i mentalnog umora mogu utjecati na odnose. Ljudi koji su kronično umorni obično su razdražljivi ili neprimjereno blesavi – ovi učinci mogu posebno uzrokovati neugodnost na radnom mjestu. Na obiteljski život također može utjecati umor ako se roditelji osjećaju previše umorno da bi provodili vrijeme sa svojom djecom u kvalitetnim aktivnostima kao što su igre i vožnje biciklom.
Sigurnosni rizici zbog osjećaja pospanosti i preumornosti uključuju zaspati na poslu ili tijekom vožnje. Ti “mikro spavanja” u kojima umorni ljudi samo zažmire i gotovo u trenu zaspu zbog premorenosti mogu biti iznimno opasni. Često se smatra da su radnici u smjenama posebno skloni učincima umora jer obično moraju spavati u promjenjivo vrijeme zbog rada u različitim smjenama. Često se teško prilagoditi na promjenu sati spavanja, a rezultat je često osjećaj umora tijekom dana što rezultira mikro spavanjem. Mnoge nesreće mogu uzrokovati ljudi koji doživljavaju posljedice umora jer je sposobnost donošenja pametnih odluka i sprječavanja nesreća često narušena.