Učinci vježbanja su kratkoročni i dugoročni i mogu biti fiziološki i psihološki. Fiziološki učinci vježbanja uključuju utjecaj na tjelesne mišiće, kosti, zglobove te kardiovaskularni i dišni sustav. Većinu vremena ti su učinci pozitivni i traženi, ali povremeno naporna tjelovježba može imati negativan utjecaj. Psihološki učinci vježbanja obično su povezani sa smanjenjem stresa i podizanjem raspoloženja, a mnogi koriste tjelovježbu za borbu protiv kronične anksioznosti i depresije.
Oni koji pate od srčanih bolesti mogu poboljšati kardiovaskularno zdravlje i smanjiti rizik od razvoja budućih komplikacija povećanjem aktivnosti. Baš kao i ostali mišići tijela, srce postaje jače vježbanjem što mu omogućuje učinkovitije pumpanje krvi. Oni koji vježbaju općenito imaju niže otkucaje srca jer jače srce ne mora raditi toliko teško jer se svakim otkucajem srca pumpa više krvi.
Pozitivno utječe i na zglobove jer kretanje sprječava ukrućenje i jača tkiva koja okružuju zglobove, a vježba poboljšava ravnotežu i koordinaciju, čime se smanjuje rizik od padova i prijeloma. Dišni sustav također ima koristi od redovite tjelovježbe. Tijelo reagira na napor povećanjem brzine disanja. To opskrbljuje mišiće energijom koja im je potrebna za funkcioniranje i smanjuje ugljični dioksid. Dugoročni učinak ovoga je povećana učinkovitost korištenja kisika.
Iako veliku depresiju prvo treba liječiti liječnik, tjelovježba se također pokazala učinkovitim sredstvom za smanjenje simptoma povezanih s tjeskobom i depresijom. Sve je češće da liječnici propisuju tjelovježbu uz druge metode smanjenja stresa. Nekoliko fizioloških učinaka vježbanja koji su povezani sa smanjenom tjeskobom su smanjenje otkucaja srca, napetost mišića i hormoni stresa. Vjeruje se da su psihološki učinci vježbanja povezani s depresijom povezani s promjenama u moždanim neurotransmiterima kao što su epinefrin, endorfini i serotonin.
Vježba obično ima pozitivan učinak, ali neke okolnosti mogu dovesti do ozljede. U tim slučajevima obično je krivac aerobna vježba s velikim utjecajem, kao što je trčanje. Stalni udarni pokreti stopala koji udaraju o kolnik mogu uzrokovati ozljede gležnjeva, koljena i leđa. Kako bi se smanjio rizik od ozljeda, treba nositi odgovarajuću obuću koja apsorbira udarce, istezati se prije i poslije, mijenjati treninge i kombinirati trening snage s aerobnim vježbama. Trening snage je važan jer jači mišići pomažu tijelu da bolje kontrolira kretanje.