Koji su uzroci propadanja banaka u 2009. godini?

U Sjedinjenim Državama 140. godine bilo je 2009 propusta banaka, a uzroci se pripisuju lošoj ekonomskoj klimi i pritisku koji je vršio na banke. Mnogi od tih propusta bili su vrlo veliki i uključivali su financijske institucije visokog profila, ali su pogođene i manje regionalne banke. U osnovi, svi bankovni propasti u 2009. godini uključivali su dramatičan pad kapitala, zbog čega banke nisu mogle podmirivati ​​svoje obveze. Savezna korporacija za osiguranje depozita (FDIC), koja često dovodi propale banke u stečaj i nadzire postupke kada banke propadnu, održava popis banaka u problemima i pomno prati te financijske institucije kako bi mogla uskočiti kada se čini da su u financijskim poslovima nevolje.

Jedan od uzroka financijske krize 2000-ih bio je kolaps tržišta nekretnina. Mnoge su banke izdale vrlo velike hipotekarne zajmove i počele su imati problema s protokom kapitala jer su ljudi i poduzeća neisplaćivali hipotekarne kredite. To je stvorilo efekt valovitosti, budući da su hipotekarni vrijednosni papiri također počeli propadati, što je ulagače bacilo u paniku, a gospodarstvo u cjelini počelo je opadati, što je dovelo do nezaposlenosti, rasta neplaćanja osobnih dugova i zabrinutosti među članovima javnost.

Mnogi od propusta banaka u 2009. bili su uzrokovani raširenim neplaćanjima duga. Propala je imovina koju su banke kontrolirale, a banke nisu mogle pratiti svoju obveznu pričuvu. Banke se oslanjaju na stalan priljev sredstava kroz zajmove, račune i druge financijske proizvode. Kada je protok sredstava počeo biti ograničen, banke više nisu mogle ispunjavati zakonske zahtjeve da ostanu otvorene, a FDIC je ove institucije preuzeo u stečaj, kompenzirao ulagače i nadzirao prijenos ili zatvaranje banaka.

Pridonijela je i kreditna kriza. Kako se dostupnost kapitala smanjivala, krediti su također usporili. Banke nisu mogle davati zajmove jedna drugoj, što je uobičajena praksa koja se koristila za pomoć bankama u ispunjavanju obvezne pričuve, te nisu bile u mogućnosti ulagati kako bi svoj kapital održale visokim. Regionalne banke bile su posebno teško pogođene kreditnom krizom, budući da nisu sve imale pravo na saveznu pomoć, a mnoge su propale zbog nedostatka potpore. Propusti banaka u 2009. bili su koncentrirani u državama s velikom populacijom s vrlo napuhanim vrijednostima nekretnina kao što su Florida i Kalifornija, što ilustrira međusobnu povezanost nekretnina i financijskog zdravlja u tim regijama.

Ekonomisti su također primijetili da je, kako su banke propadale, a gospodarstvo postajalo neizvjesnije, oslabilo povjerenje potrošača i investitora. To je rezultiralo više propadanja banaka u 2009. nego što se moglo očekivati ​​samo na temelju ekonomske situacije.