Kašalj, koji čini oko 3 posto svih liječničkih konzultacija, vrlo je čest simptom kod djece. Akutni kašalj je onaj koji traje do tri tjedna, a obično ga uzrokuje infekcija gornjih dišnih puteva, kao što je prehlada. Uporni kašalj u djece, koji traje tri tjedna ili više, razlog je za zabrinutost i zahtijeva liječničku konzultaciju radi postavljanja dijagnoze. Mogući uzroci kroničnog kašlja su astma, infekcija sinusa ili nosa, problemi s jednjakom, strana tijela i iritansi.
Astma je česta bolest dišnih putova koja rezultira upalom dišnih putova. Zviždanje često prati astmatični kašalj, kao i otežano disanje i stezanje u prsima. Čak polovica svih adolescenata koji boluju od astme ima kašalj kao jedini simptom, pa je važno ne isključiti astmu kao mogućnost, čak i bez dodatnih simptoma.
Infekcije nosa i sinusa kao što su sinusitis i postnazalno curenje, koje je uzrokovano rinitisom, također mogu uzrokovati uporni kašalj u djece. Znakovi rinitisa, također poznat kao peludna groznica, uključuju kihanje, curenje ili začepljen nos te svrbež očiju i nosa. Ovi simptomi će se najčešće pojaviti kao sezonske alergije. Cjelogodišnji simptomi ukazuju na izloženost alergenima u zatvorenom prostoru.
Gastroezofagealni refluks je vrlo čest u dojenčadi i javlja se kada se želučana tekućina pomiče u grlo, uzrokujući gušenje djeteta. Dijete će se u ovom slučaju pojaviti s promuklim glasom i gušenjem. Refluks se obično povlači nakon što dijete napuni godinu dana. Međutim, kada počne izazivati sekundarne tjelesne probleme kao što je kašalj, potrebno je potražiti liječenje.
Strana tijela i iritansi također su vjerojatni uzroci trajnog kašlja kod djece. Nakon što se zaglavi u djetetovim dišnim putovima, igračka ili drugi strani predmet može ostati tamo mjesecima. To je češće kod djece u dobi od 2 do 4 godine. Izloženost zagađivačima i dimu cigareta prouzročit će probleme s disanjem kod djece i može rezultirati kašljem. Roditelji bi se trebali suzdržati od pušenja u blizini svoje djece kako bi izbjegli ovaj rizik.
Virusna infekcija također se uzima u obzir u dijagnosticiranju trajnog kašlja u djece. Često pogrešno dijagnosticirana kao astma, infekciju može izazvati jedan od mnogih virusa. Kašalj je posljedica upale dišnih puteva, a infekcija će se povući bez liječenja.
Uobičajeni kašalj dijagnosticira se isključivanjem svih fizičkih uzroka i umjesto toga ima psihološke korijene. Ovaj kašalj može biti posljedica opsesivno-kompulzivnog poremećaja, Touretteovog sindroma, nervoze ili tjeskobe. Uobičajeni kašalj se ne javlja dok bolesnik spava i obično se pogoršava pod stresom. Trajni kašalj u djece koji nema očiti fizički izvor može biti uobičajen kašalj i može zahtijevati psihološki tretman.
Svaki kašalj koji ne reagira na lijekove bez recepta i ostaje nakon tri tjedna smatra se kroničnim kašljem. Postoji nekoliko uzroka trajnog kašlja u djece, od kojih su neki opasni po život, pa je potrebno potražiti liječničku pomoć radi postavljanja dijagnoze. Postoji mnogo načina za liječenje kašlja, a odabir ispravne metode ključan je za zdravlje djeteta.