Risperidon je antipsihotik koji se češće propisuje za bipolarnu maniju, shizofreniju i autizam, no nedavne studije su otkrile da kratkotrajno propisivanje risperidona za depresiju povećava uspjeh liječenja. Otprilike jedna trećina osoba koje pate od depresije ne reagira na terapiju samo antidepresivima, ali kada je to liječenje bilo pojačano risperidonom, došlo je do pojačanog odgovora. To je posebno vrijedilo za oboljele od velikog depresivnog poremećaja, skupinu koja je tradicionalno otpornija na povlačenje simptoma uz standardno liječenje antidepresivima.
Studije su otkrile da je kratkoročno povećanje inhibitora ponovne pohrane serotonina ili SSRI risperidonom za pacijente s depresijom otpornom na liječenje rezultiralo povlačenjem simptoma i značajnim smanjenjem stopa relapsa. Međutim, povećanje tijekom dugotrajnog razdoblja nije donijelo nikakve dodatne terapijske prednosti, pa se čini da je risperidon za depresiju učinkovitiji kratkoročno. Potrebno je provesti više istraživanja ovog čimbenika liječenja.
Kao jedan od atipičnih antipsihotika, risperidon se razlikuje od tipičnih antipsihotika po tome što postoji smanjenje nekih nuspojava. Kako točno lijek djeluje nije poznato, ali se smatra da blokira nekoliko serotoninskih i dopaminskih živčanih receptora. Psihotične bolesti kao što su shizofrenija i depresija vjerojatno su uzrokovane nenormalnom komunikacijom među živcima u mozgu i blokiranjem ili promjenom prijenosa tih poruka, risperidon utječe na psihotično stanje.
Potraga za učinkovitijim liječenjem velikog depresivnog poremećaja je prioritet jer bolest pogađa više od 320 milijuna ljudi diljem svijeta. Od toga, nešto više od polovice reagira na liječenje standardnim SSRI. S povećanjem risperidona za depresiju, ove brojke bi se mogle drastično poboljšati. To bi imalo veliki učinak ne samo na kvalitetu života pacijenata, već bi predstavljalo i ogromnu uštedu u troškovima zdravstvene skrbi u cijelom svijetu.
Postoje neka razmatranja prije uzimanja risperidona za depresiju. Nuspojave uključuju sklonost naglim nevoljnim pokretima kao što su trzaji, vrtoglavica, umor, hiperaktivnost, groznica i mučnina. Povišena razina šećera u krvi i ortostatska hipotenzija, pad krvnog tlaka pri prebrzom ustavanju, također su bili razlog za zabrinutost. Svaki uporni ili ozbiljan simptom uvijek treba odmah prijaviti liječniku.
Primjena lijeka kod starijih bolesnika s demencijom može povećati vjerojatnost ozbiljnih i eventualno smrtonosnih nuspojava kao što su moždani udar i zatajenje srca. Osim toga, kada uzimaju risperidon za depresiju u kombinaciji s drugim lijekovima, pacijenti i liječnici trebaju biti svjesni interakcija između lijekova. Kao i kod svih drugih lijekova, treba biti oprezan jer različiti ljudi različito reagiraju.