Elektroničko glasovanje ili e-glasovanje koristi elektroničko sučelje za prikupljanje i tabelarni prikaz glasova. Od uvođenja e-glasovanja bjesnila je rasprava o sigurnosti korištenih tehnologija, zbog zabrinutosti da bi neki birači mogli biti lišeni glasanja zbog elektroničkih pogrešaka. Sigurnost e-glasovanja u konačnici ovisi o brojnim čimbenicima, a provjeru otežavaju proizvođači koji žele zadržati vlasničke tajne poput softvera koji koriste.
U svim izborima, izborni dužnosnici žele prikupiti točne rezultate što je prije moguće i u tabeli ih prikazati uz minimalnu pogrešku. Neizbježno će se određena količina pogreške uvući u bilo koji sustav glasovanja, bilo da se radi o sofisticiranom uređaju s ekranom osjetljivim na dodir ili košari koju birači pune kamenjem kako bi podržali kandidata. Cilj je osigurati da što više birača bude zastupljeno u konačnim izbornim prebrojavanjima. Budući da ljudi očekuju izborne rezultate što je prije moguće, dužnosnici također moraju raditi brzo.
Jedna od glavnih briga u vezi s e-glasovanjem je da je podložno prodiranju hakera. Brojni računalni inženjeri su demonstrirali ove ranjivosti hakirajući testne strojeve kako bi pokazali kako mogu promijeniti konačni broj glasova ili promijeniti način na koji sustav bilježi glasove. U regijama u kojima se koriste strojevi za e-glasovanje, dokazi upućuju na to da su glasovi izbrisani, duplicirani ili pogrešno protumačeni od strane glasačkog stroja.
Softverske i hardverske pogreške također su problem, što zna svaki vlasnik računala. Mnogim sustavima nedostaju sustavi koji bi se nosili s kvarovima ili oštećenjem hardvera, pa je moguće da glasač da svoj glas i da taj glas kasnije bude izgubljen zbog nestanka struje ili kvara u softveru. Mnogi zagovornici prava glasa također su zabrinuti zbog nedostatka papirnatog traga s mnogim sustavima e-glasovanja. Potpuno elektronički sustav ne ispisuje potvrdu ili tiskanu kopiju danih glasova, što onemogućuje provjeru grešaka.
Vrsta korištenog sustava e-glasovanja također čini veliku razliku. Uređaj za optičko skeniranje, na primjer, skenira papirnate glasačke listiće koje birači ispunjavaju. Stroj mora protumačiti zatamnjene ovale za prebrojavanje glasova, a biraču se obično ne predočava provjera danih glasova kako bi se osiguralo da je stroj ispravno pročitao glasački listić. Privatnost birača također je ugrožena takvim strojevima, jer mnogi anketari rutinski gledaju glasačke listiće prije nego što ih skeniraju kako bi se uvjerili da su ispravno popunjeni.
Potpuno elektronički sustav poput glasačkog stroja s ekranom osjetljivim na dodir ili internetskog glasovanja može biti sigurniji u smislu privatnosti birača, ali mu također nedostaje provjerljiv papirni trag i vrlo je osjetljiv na manipulacije. To je bila velika zabrinutost u regijama koje koriste različite vrste elektroničkih glasačkih strojeva na istim izborima, budući da su neki aktivisti zabrinuti da bi izbori mogli biti iskrivljeni zbog neispravnih strojeva. Ako se, na primjer, strojevi sa stopom pogreške od 7% koriste u području koje favorizira kandidata A, a strojevi sa stopom pogreške od 2% koriste se u području koje favorizira kandidata B, izbori će biti iskrivljeni u korist kandidata B. Neki ljudi vjeruju da to znači lišenje prava i željeli bi vidjeti usvajanje univerzalnih sustava kako bi se to spriječilo.