Memorija je žila kucavica mnogih računala koja se danas proizvode. Operativni sustavi i druge aplikacije stvorene za poboljšanje korisničkog iskustva i pružanje trenutnog pristupa obradi teksta i internetskim preglednicima zahtijevaju sve veće količine memorije kako bi stvorili korisničko iskustvo na koje su mnogi od nas navikli.
To nije uvijek bio slučaj; međutim, prva računala često su bila vrlo velika i imala su minimalnu sposobnost obrade. Mehanizam za unos bio je niz papirnatih kartica u kojima je korisnik morao probušiti rupe kako bi predstavljao podatke koje je računalo trebalo obraditi. Ova rana računala izgrađena su za rad na specifičnim problemima ili rješavanje određenih vrsta jednadžbi i ne puno više.
Prva računala koristila su bušene kartice za unos i imala su vrlo ograničenu memoriju za obradu. Prosječna memorija u ranim računalima bila je između tri i četrdeset pet kilobita. Memorija je korištena za pohranjivanje podataka u obradi linearnih jednadžbi, a rezultati su potom ispisani u binarnom obliku.
U usporedbi s računalima koja su danas dostupna, rana računala ne izgledaju previše tehnološki napredna, ali u vrijeme kada su stvorena ova prva računala bila su inženjerska remek-djela. Mnogi koncepti stvoreni tijekom izgradnje ranih računala još su uvijek u upotrebi u modernoj računalnoj tehnologiji.
Računalo Atanasoff-Berry, zaslužno za prvo računalo, uvelo je tri koncepta – korištenje binarnih znamenki za predstavljanje svih podataka, obradu proračuna s elektronikom, a ne mehaničkim dijelovima, te odvojenu obradu i pohranu – koji se koriste u računalima dostupnim danas. ABC je imao nevjerojatnih 3000 bitova memorije što mu je omogućilo obradu šezdeset stavki u isto vrijeme. Druga rana računala imala su više memorije, neka imaju čak četrdeset i pet kilobita, što im je omogućilo da obrađuju još nekoliko riječi podataka u kraćem vremenu povećavajući ukupnu brzinu obrade sustava.
Memorija u ranim računalima bila je jedna od rijetkih malih stvari u vezi s njima, u usporedbi s onim što imamo na raspolaganju danas. Veličina ovih ranih računala bila je vrlo velika, obično velika kao stol ili čak soba.
Tijekom posljednjih pedeset do šezdeset godina, tehnologija uvedena u prva računala postala je zasjenjena tipkama za pokretanje, programima za obradu teksta i bežičnim telefonima koji rade sve, od upućivanja poziva do surfanja internetom s naizgled beskrajnim dostupnim gigabitima memorije. Bez prvih računala i njihove sposobnosti da prave jednostavne izračune, tehnologija koju danas koristimo možda neće biti toliko napredna kao što je postala.