Od 2008. godine, najstarije poznate stijene na Zemlji stare su 4.03 milijarde godina, iz Acasta Gneissa na sjeverozapadnim teritorijama Kanade. Ove stijene pronađene su u Kanadskom štitu, vrlo drevnom dijelu Zemljine kore. Izvorno je stijena bila dio vrlo starog planinskog lanca, čija je jezgra bila izložena milijardama godina zbog glacijalnih aktivnosti. Stijena je nastala tijekom hadeanskog razdoblja, najstarije geološke podjele vremena na Zemlji, koja je započela formiranjem planeta prije 4.57 milijardi godina i nastavila se do zore arheja, prije 3.8 milijardi godina. Mnoge od najstarijih stijena na svijetu potječu iz tog doba.
Druge iznimno stare stijene pronađene su u zapadnom Grenlandu i zapadnoj Australiji. Oni su stari oko 3.8 milijardi godina najviše, a njihova se starost koristi kao razdjelnica između hadeanskog i arhejskog eona. Kontinentalna kora u cjelini prilično je stara, sa starošću u milijardama godina. Ovo je sasvim drugačije od oceanske kore, koja se kontinuirano reciklira kroz zone subdukcije i ima prosječnu starost od samo 100 milijuna godina.
Čak i stariji od Acaste Gneissa su pojedinačni cirkoni s Jack Hillsa u Australiji, datirani prije 4.4 milijarde godina. Riječ je o najstarijim stijenama koje su nastale tek 130 milijuna godina nakon formiranja same Zemlje, a predstavljaju vrijeme kada se kora prvi put počela hladiti. Zemlja je u početku bila u potpuno rastaljenom stanju i ohladila se tek kada se energija njezina skupljanja raspršila – ti cirkoni predstavljaju to prvo hlađenje. Kontroverzan aspekt otkrića Jack Hilla je da se čini da su cirkoni nastali u prisutnosti tekuće vode, za koju se prije mislilo da postoji na površini Zemlje sve do prije otprilike 3.8 milijardi godina. Dakle, ispada da bi oceani mogli biti puno stariji nego što smo pretpostavljali, iako je analiza ovdje kontroverzna.
Smatra se da je manje od 7% svjetskih kontinentalnih stijena starije od oko 2.5 milijarde godina. Iako su kontinenti relativno stabilni, s vremenom se obnavljaju zbog vulkanizma i erozije na velikim razmjerima. Toplinski tok na površini Zemlje u davna vremena bio je oko tri puta veći od današnjeg, što je dovelo do brzog recikliranja materijala kore. Bit će potrebno više istraživanja kako bi se otkrilo više najstarijih stijena i upotrijebilo ih kao tragove za uvjete koji su postojali u najranijoj eri povijesti našeg planeta.