Ne bojte se, ali ksenoboti dolaze. Ne znače nikakvu štetu, a zapravo bi jednog dana mogli učiniti čuda za život na Zemlji, a i za sam planet.
Ksenoboti su minijaturni organizmi koje znanstvenici opisuju kao prve žive robote. Istraživači su uzeli matične stanice iz embrija afričke kandžaste žabe (Xenopus laevis) i replicirali dizajn koji je predložilo superračunalo na Sveučilištu Vermont, stvarajući tako nove oblike života sposobne za obavljanje jednostavnih zadataka, poput kretanja u jednom smjeru.
Mogućnost programiranja živih stanica za obavljanje specifičnih zadataka mogla bi na kraju dovesti do aplikacija kao što je čišćenje radioaktivnog otpada i isporuka potrebnih lijekova unutar ljudskog tijela. Iako su opisani kao roboti, mali organizmi su zapravo u potpunosti sastavljeni od žive tvari.
Za sada, ksenoboti sadrže manje od 1,000 stanica i duljine su ispod 04 inča (1 mm). U najboljem slučaju mogu preživjeti samo 10 dana. Iako se čini da ksenoboti imaju mnogo potencijalnih primjena u zdravstvu, zaštiti okoliša i još mnogo toga, oni također postavljaju etička pitanja, a njihovi programeri su rekli da put naprijed mora uključivati rasprave kako bi se ublažile te zabrinutosti.
Znanost o zdravstvu:
Godine 2000., projekt Ljudski genom uspješno je završio prvi potpuni model ljudskog genoma, postavljajući teren za napredak u preventivnoj medicini.
Iako su bolesti srca i dalje vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Državama, smrtnost uzrokovana srčanim bolestima smanjila se za 60% od 1980-ih, zahvaljujući preventivnoj medicini i novim tretmanima.
Godine 1954. liječnici su postigli prvu transplantaciju ljudskog organa, transplantaciju bubrega. Danas se transplantirani organi uključuju srce, jetra, pluća, gušterača, crijeva i još mnogo toga.