Za sve one koji tvrde da su sati pretraživanja interneta gubljenje vremena, možda ste izgubili ovaj argument. U studijama o pretraživanju interneta, posebice u jednoj studiji objavljenoj u listopadu 2008., postoje značajni dokazi koji sugeriraju da pretraživanje interneta zapravo može poboljšati funkciju mozga. Postoje važna ograničenja za ovu studiju, koja treba uzeti u obzir prije nego počnete surfati webom ili se posvetite još više sati online.
Prvo, studija objavljena u listopadu 2008., koju je proveo dr. Gary Small s UCLA, procjenjivala je ljude u dobi između 55 i 76 godina. Istraživači znaju da može biti teže poboljšati funkciju mozga u ovoj dobnoj skupini jer mozak počinje atrofija i može pokazati smanjenje funkcije kako starimo. Studija nije uzela u obzir hoće li pretraživanje interneta poboljšati funkciju mozga kod mlađih skupina ljudi.
Međutim, zanimljivo je ono što su dr. Gary Small i njegov tim istraživača otkrili. Sudionici su radili magnetsku rezonancu (MRI) dok su čitali ili pretražujući internet. Obje aktivnosti pokazale su povećanu aktivnost mozga, ali pretraživanje interneta pokazalo je veću aktivnost u nekoliko različitih područja mozga. Pretraživanje interneta više angažira mozak nego čitanje.
Postojala je neka razlika između ljudi koji su bili novi u pretraživanju interneta. Oni koji su prije proveli puno vremena na internetu imali su mnogo višu razinu moždane aktivnosti, a oni s manje iskustva s internetom imali su aktivnost koja je bila gotovo dvije trećine manje od sudionika koji su dobro upoznati s internetom. Moguće je da bi veće iskustvo s mrežom moglo pomoći dramatičnije poboljšati funkciju mozga kako ljudi gube svoj status novopridošlice.
Budući da značajna moždana aktivnost, posebno ona koja zahvaća više dijelova mozga, s vremenom može poboljšati funkciju mozga, smatra se da biste doista mogli izoštriti svoje kognitivne sposobnosti ako pretražujete na internetu. To bi, prema studiji dr. Smalla, bilo korisnije od čitanja. Međutim, ako mrzite internet, postoje načini da dobijete neke od istih pogodnosti od izvanmrežnih aktivnosti.
Rad na određenim vrstama zagonetki, posebno matematičkih zagonetki poput Sudokua ili križaljki i anagramskih zagonetki može pružiti istu vrstu prednosti. Nedostatak ovakvih zagonetki je što se oslanjaju na informacije koje imate. Možda ćete uspjeti proširiti znanje i poboljšati funkciju mozga, ako također naučite nove stvari s putovanja po internetu. Jasno je da je potrebno više istraživanja u ovom području kako bi se u potpunosti dokazala Smallova teorija, ali početni podaci su ohrabrujući i sugeriraju da može biti velike koristi za ljude srednje i starije dobi, koji žele ostati oštri surfajući internetom.