Poboljšava li dodavanje RAM-a brzinu računala?

Dodavanje više memorije s slučajnim pristupom (RAM) može povećati brzinu računala, iako to nije zajamčeno i često ovisi o drugim čimbenicima. Ako je nedostatak RAM-a jedini razlog za sporost u inače brzom sustavu, dodavanjem više memorije obično će poboljšati radnu brzinu. Kada postoje drugi problemi osim nedostatka RAM-a, dodavanje više memorije moglo bi pomoći, ali te sekundarne čimbenike treba riješiti za najbolju moguću izvedbu. U nekim slučajevima, računalo može jednostavno biti prestaro za učinkovito pokretanje novijih aplikacija, ako uopće može.

Provjera RAM-a

Korištenje RAM-a na računalu može se provjeriti na različite načine, ovisno o operacijskom sustavu (OS). Na računalu s nekom verzijom sustava Windows™, najlakši način da vidite koliko memorije računalo ima je da pogledate zaslon sustava na upravljačkoj ploči. Upravitelj zadataka pokazuje kako se ta memorija koristi; pritiskom na tipke Ctrl + Alt + Del otvara se ovaj program ili opcija za otvaranje. U ovom alatu kartica Performanse prikazuje graf memorijskih resursa, a način na koji se RAM koristi može biti naveden kao “fizička memorija”. Monitor aktivnosti na sustavima s Mac™ OS-om prikazuje slične informacije na kartici Memorija sustava.

Softver treće strane također se može koristiti za nadzor memorije, pa čak i za oslobađanje RAM-a kada je potrebno, iako to nije uvijek najbolji način za povećanje brzine računala. Oslobađanje RAM-a znači zatvaranje programa koji se ne koriste, ali koriste memoriju. Ako sustav ima malo memorije ili često zahtijeva oslobađanje RAM-a, instaliranje više toga obično može poboljšati brzinu računala.

Dodavanje RAM-a
Prije kupnje dodatnog RAM-a važno je provjeriti matičnu ploču. Matična ploča je sklopna ploča na kojoj se nalazi većina ključnih komponenti računala i ima ograničenu količinu prostora za novu memoriju. Ploča bi mogla biti maksimalno iskorištena za količinu RAM-a koju će podržavati, bilo u smislu fizičkih RAM memorija ili njihovih kombiniranih vrijednosti. Na primjer, matična ploča može imati samo tri utora za RAM i maksimalni dopušteni kapacitet od 12 GB. Ako su sva tri utora popunjena s stickovima od 4 GB, više se ne može dodati; ako matična ploča ima tri sticka od 2 GB, tada se jedan ili više može zamijeniti s 4 GB sticka kako bi se povećala RAM memorija unutar raspoloživog prostora.

Postoji nekoliko različitih vrsta RAM-a, pa je važno da osoba koja želi dodati više provjeri u korisničkom priručniku računala ili na internetu kako bi saznala koja je vrsta potrebna. Pogrešna vrsta memorije obično neće stati u utore na matičnoj ploči, a ako i stane, računalo se obično neće pokrenuti.

Dodavanje RAM-a na stolno računalo obično je lakše nego prijenosno računalo. Stolna računala s tornjevima ili sličnim kućištima obično se mogu otvoriti i RAM se može instalirati izravno na matičnu ploču. Prijenosna računala imaju mnogo manje prostora i koriste manje memorije koje je teže pravilno instalirati. Unaprijed izgrađena računala također mogu imati jamstva koja se poništavaju dodavanjem novih komponenti, tako da to treba razmotriti prije bilo kakvih promjena hardvera.

Svrha RAM-a
Unutar računalnog sustava, RAM učinkovito djeluje kao dio “mozga”. Postoje dvije vrste pohrane koje se koriste u računalu – dugoročna i kratkoročna memorija – baš kao i ljudski mozak. Tvrdi disk djeluje kao dugotrajna memorija, pohranjujući podatke za kasniju upotrebu. RAM se ponaša kao kratkoročna memorija i koristi se za stvarnu obradu informacija tijekom izvođenja programa.

Brojčana vrijednost RAM-a obično je predstavljena u smislu količine pohrane, kao što je jedan gigabajt. Veličina RAM-a pokazuje koliko je memorije dostupno za pokretanje programa i procesa u bilo kojem trenutku. S više memorije za pokretanje programa, više se softvera može koristiti u isto vrijeme bez previše usporavanja računala.
Ostali uzroci sporih računala
Za igrače i ljude koji rade s video aplikacijama, spora grafička kartica može pridonijeti lošim performansama. Dobra grafička kartica trebala bi imati vlastiti ugrađeni RAM i grafičku procesorsku jedinicu (GPU), inače će koristiti sistemski RAM i resurse središnje procesorske jedinice (CPU). U priručniku za matičnu ploču obično se navodi koje se vrste hardvera mogu koristiti za poboljšanje performansi nadogradnjom na bolju karticu. Ako je grafička kartica u računalu vrhunska i RAM se čini u redu, tada će se možda morati nadograditi CPU, što može drastično poboljšati brzinu računala.
Problemi s održavanjem također utječu na brzinu računala. Nedostatak dovoljno prostora na tvrdom disku usporit će performanse, kao i fragmentirani pogon. Nadogradnja na veći disk može riješiti taj dio problema, a tvrde diskove treba redovito defragmentirati. Špijunski softver, keyloggeri i drugi zlonamjerni softver, također poznat kao zlonamjerni softver, također mogu usporiti računalo uzimajući resurse sustava. Zlonamjerni se softver također može koristiti za krađu ili oštećenje podataka i osobnih podataka, stoga bi se trebao koristiti antivirusni program i/ili vatrozid za zaštitu sustava.
U nekim slučajevima, računalo funkcionira dobro osim za jednu specifičnu aplikaciju. Većina softvera ima minimalne zahtjeve sustava koji moraju biti ispunjeni da bi ispravno radio, ali za iznimne performanse često je potrebno više memorije i brzine obrade. Ako sustav može zadovoljiti samo minimalne zahtjeve, tada će vjerojatno imati problema s pokretanjem programa. Obično su potrebni dvostruko veći RAM i procesorska snaga kako bi se osigurala brza i pouzdana izvedba programa.