Iako postoje neki tretmani za Alzheimerovu bolest, trenutno ne postoji lijek. Dostupno liječenje usredotočuje se na odgađanje pojave simptoma Alzheimerove bolesti ili pomoć u ublažavanju demencije i halucinacija koje se mogu pojaviti u kasnoj fazi Alzheimerove bolesti. Mnogi drugi predloženi tretmani su pod istragom za moguću učinkovitost.
Nekoliko lijekova može pomoći u odgađanju napredovanja Alzheimerove bolesti. Ovi lijekovi uključuju takrin (brend Cognex®), rivastigmin (Exelon®) i galantamin (Razadyne® ili Reminyl®). Takvi se lijekovi uzimaju tijekom ranog početka Alzheimerove bolesti i mogu pomoći u smanjenju kognitivnih disfunkcija i demencije. Uobičajene nuspojave uključuju uznemireni želudac, koji se često smanjuje uzimanjem lijeka s hranom.
Jedan lijek, donepezil (Aricept®), može poboljšati kognitivne funkcije čak i ako se uzima u kasnijim fazama Alzheimerove bolesti. Opet, Aricept je povezan s želučanim tegobama, ali nuspojave obično nadmašuju potencijalne prednosti lijeka. Nijedan od ovih lijekova ne može izliječiti Alzheimerovu bolest, ali neki mogu produžiti vrijeme prije nego što bolest napreduje i mogu pomoći u poboljšanju simptoma ranog početka kao što su gubitak pamćenja i blaga konfuzija.
Kako Alzheimerova bolest napreduje, neki ljudi imaju koristi od lijekova koje prvenstveno uzimaju osobe s psihijatrijskim halucinatornim stanjima. Atipični antipsihotici kao što su klozapin, risperidon, olanzapin i ziprasadon, poznati pod patentiranim nazivima Clozaril®, Risperdal®, Zyprexa® i Geodon®, mogu se pokazati korisnima za ljude koji su skloni nasilju zbog kasne Alzheimerove bolesti. Oni mogu pomoći ljudima da se osjećaju ugodnije, uzrokujući manje epizoda teške demencije i zbunjenosti.
Neki drugi tretmani koji se istražuju pokazuju da vitamini E i C kada se uzimaju zajedno mogu odgoditi pojavu težih simptoma Alzheimerove bolesti za oko sedam mjeseci. Zagovornici alternativne medicine sugeriraju da bi ginkgo biloba također mogao pomoći odgoditi gubitak pamćenja. Medicinski istraživači trenutno pokušavaju sastaviti klinička ispitivanja kako bi testirali ovu tvrdnju. Nadomjesna terapija estrogenom može odgoditi početak Alzheimerove bolesti, ali je povezana s različitim oblicima raka, pa se rizici moraju odvagnuti u odnosu na koristi.
Neki istraživači vjeruju da bi daljnja istraživanja matičnih stanica mogla imati ključ za izlječenje Alzheimerove bolesti. U ovom području treba više razumjeti koje bi matične stanice mogle pomoći popraviti oštećene moždane stanice i može li korištenje matičnih stanica uzrokovati štetne učinke. Ovo relativno novo područje još uvijek zahtijeva značajna istraživanja kako bi se utvrdilo može li se Alzheimerova bolest liječiti terapijom matičnim stanicama.
Jasno je da je potrebno kontinuirano istraživanje uzroka, mehanizama i potencijalnog izlječenja Alzheimerove bolesti. To je i dalje izazovno stanje za osobe pogođene bolešću i njihove obitelji. Nadamo se da će veći broj istraživanja u konačnici pronaći način za učinkovito okončanje ove bolesti.