Što je 200-dnevni pomični prosjek?

200-dnevni pokretni prosjek je mjera za promjenu dionice ili fonda u razdoblju od 200 dana. Trgovci i drugi koriste pomične prosjeke kako bi saznali više o tome kako je dionica ili fond djelovao. Prosjek od 200 dana je dugoročni prosjek, gdje profesionalci obično koriste kraće prosjeke kao što je pokretni prosjek za 10 ili 15 dana kako bi pogledali kratkoročne trendove. Dugoročna analiza trenda može dobro poslužiti 200-dnevnim pokretnim prosjekom.

Općenito, pomični prosjek pomaže pokazati “velike trendove”, gdje su dionice ili druge dionice osjetljive na mnogo malih, svakodnevnih promjena. Jednostavan način da se objasni pomični prosjek je da on “izglađuje” sve male fluktuacije kako bi otkrio veći i značajniji pomak tijekom vremena. Ulagači imaju koristi od ove vrste analize, koja se ponekad naziva i “tehnička analiza”, kada odlučuju koju će poziciju zauzeti (koliko kupiti ili prodati) na dionici ili fondu.

Investitori koji rade tehničku analizu i gledaju 200-dnevni pomični prosjek mogli bi koristiti vizualne alate kao što je crtanje svijećnjaka. Grafika svijećnjaka je vizualni način za prikazivanje trendova, budući da grafikon ima “fitilj” koji pokazuje kretanje prema gore ili prema dolje tijekom trgovačkog dana ovisno o boji. Investitori mogu uzeti sve te “fitilje” i obraditi ih u pokretni prosjek koji ima smisla za dionice ili financijski proizvod.

Različite vrste pomičnih prosjeka pomažu u pružanju podataka na različite načine. “Jednostavan pokretni prosjek” uzima samo ravni prosjek dnevnih cijena. “Linearni pokretni prosjek” primjenjuje složeniju analizu i izračune, kao i “eksponencijalni prosjek”, koji stavlja veći naglasak na trgovine i cijene koje su se dogodile u novije vrijeme.

Financijski stručnjaci koji ocjenjuju pokretne prosjeke traže “uzlazne trendove” i “silazne trendove” za proizvod. Također traže “crossovere” gdje je cijena u interakciji s pokretnim prosjekom. Ulagači mogu dobiti ažuriranja od profesionalnih analitičara koji spominju crossovere i druge događaje te izvući zaključke o vjerojatnim budućim cijenama dionica prema onome što su otkrili o prošlim kretanjima cijena. Korištenje 200-dnevnog pomičnog prosjeka, na primjer, može uključivati ​​različite točke u kojima analitičari mogu smatrati dionicu “precijenjenom” ili “podcijenjenom” u odnosu na pomični prosjek s obzirom na druge čimbenike uključene u određivanje cijena.

Saznavanje više o pomičnom prosjeku i drugim vrstama analize može osnažiti trgovca da napravi pametnije trgovine. Zbog inherentne volatilnosti i rizika uključenih u većinu vrsta trgovanja dionicama, postoji potreba za vještim analizama kako bi se pomoglo u projektiranju budućih cijena. Ponekad ovo istraživanje zamjenjuje jednostavnije izračune uključene u konzervativnije mogućnosti ulaganja.