Adrenalin je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde tijekom visokog stresa ili uzbudljivih situacija. Ovaj moćni hormon dio je ljudskog sustava odgovora na akutni stres, koji se također naziva odgovorom “bori se ili bježi”. Djeluje tako što stimulira rad srca, skuplja krvne žile i širi zračne prolaze, a sve to radi na povećanju protoka krvi u mišiće i kisika u plućima. Osim toga, koristi se kao medicinski tretman za neka potencijalno opasna stanja, uključujući anafilaktički šok. U SAD-u medicinska zajednica ovaj hormon uglavnom naziva epinefrinom, iako se ta dva pojma mogu koristiti naizmjenično.
Nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežne žlijezde nalaze se neposredno iznad bubrega u ljudskom tijelu i dugačke su otprilike 3 inča (7.62 cm). Adrenalin je jedan od nekoliko hormona koje proizvode ove žlijezde. Uz norepinefrin i dopamin, to je kateholamin, skupina hormona koja se oslobađa kao odgovor na stres. Ova tri hormona reagiraju s različitim tjelesnim tkivima, pripremajući tijelo da fizički reagira na situaciju koja uzrokuje stres.
Odgovor na borbu ili bijeg
Pojam “bori se ili bježi” često se koristi za karakterizaciju reakcije tijela na vrlo stresne situacije. To je evolucijska prilagodba koja omogućuje tijelu da brzo reagira na opasnost. Prošireni zračni prolazi, na primjer, omogućuju tijelu da brzo unese više kisika u pluća, povećavajući fizičku izvedbu za kratke intervale vremena. Krvne žile se skupljaju u većem dijelu tijela, što preusmjerava krv prema srcu, plućima i glavnim mišićnim skupinama kako bi potaknulo reakciju.
Kada se osoba susreće s potencijalno opasnom situacijom, hipotalamus u mozgu signalizira nadbubrežnim žlijezdama da ispuste adrenalin i druge hormone izravno u krvotok. Tjelesni sustavi reagiraju na te hormone u roku od nekoliko sekundi, dajući osobi gotovo trenutni fizički poticaj. Snaga i brzina se povećavaju, dok se sposobnost tijela da osjeća bol smanjuje. Ovaj hormonalni skok često se naziva “naletom adrenalina”.
Nuspojave
Osim zamjetnog povećanja snage i performansi, ovaj hormon obično uzrokuje povećanu svijest i pojačano disanje. Osoba također može osjećati vrtoglavicu, vrtoglavicu i doživjeti promjene u vidu. Ovi učinci mogu trajati i do sat vremena, ovisno o situaciji.
Kada postoji stres, ali nema stvarne opasnosti, osoba može ostati nemirna i razdražljiva. To je dijelom zato što adrenalin uzrokuje oslobađanje glukoze u tijelu, podižući šećer u krvi i dajući tijelu energiju koja nema izlaza. Mnogi ljudi smatraju da je korisno “odraditi” nalet adrenalina nakon posebno stresne situacije. U prošlosti su ljudi to rješavali prirodno kroz tučnjavu ili neki drugi fizički napor, ali u modernom svijetu često se javljaju situacije visokog stresa koje uključuju malo tjelesne aktivnosti. Vježbanje može iskoristiti ovu dodatnu energiju.
Iako adrenalin može igrati ključnu ulogu u opstanku tijela, s vremenom može uzrokovati i štetne učinke. Dugotrajna i povišena razina hormona može stvoriti ogroman pritisak na srčani mišić i može, u nekim slučajevima, uzrokovati zatajenje srca. Osim toga, može uzrokovati smanjenje hipokampusa. Visoke razine adrenalina u krvi mogu dovesti do nesanice i nervoznih živaca, a često su i pokazatelj kroničnog stresa.
Medicinska upotreba
Prvi put sintetiziran 1904. godine, adrenalin je uobičajeni lijek za anafilaksiju, također poznat kao anafilaktički šok. Može se brzo primijeniti osobama koje pokazuju znakove teških alergijskih reakcija, a neke osobe s poznatim teškim alergijama nose autoinjektore epinefrina u slučaju nužde. Za te osobe, dozu bi trebao unaprijed odrediti licencirani medicinski stručnjak, a trebalo bi dati upute o tome kako i gdje je treba primijeniti.
Adrenalin je također jedan od glavnih lijekova koji se koriste za liječenje niskog minutnog volumena – količine krvi koju srce pumpa – i srčanog zastoja. Može stimulirati mišiće i povećati broj otkucaja srca osobe. Osim toga, koncentriranjem krvi u vitalne organe, uključujući srce, pluća i mozak, pomaže povećati šanse da će se osoba potpunije oporaviti.