Afektivna neuroznanost proučava neuronsku osnovu emocija. Ona spaja principe neuroznanosti s različitim psihološkim primjenama, kao što su proučavanje emocija, raspoloženja i osobnosti. Ljudski živčani sustav sadrži neurone za koje istraživači na ovom području vjeruju da mogu biti ključ za bolje razumijevanje emocionalnih osjećaja i impulsa.
Velik dio istraživanja uključenih u afektivnu neuroznanost vrti se oko identificiranja specifičnih dijelova mozga koji igraju ulogu u ljudskim emocijama. Amigdala, prednji cingulat, mali mozak, insula i prefrontalni korteks su među područjima mozga koje znanstvenici smatraju vitalnim za obradu emocija. Svaki dio ima drugačiju funkciju. Smatra se da je amigdala, na primjer, proizvodno središte mnogih emocija, ponajprije straha, dok mali mozak i prefrontalni korteks služe kao regulatori emocija. Insula bi mogla biti ključna u tome kako fizičko tijelo obrađuje emocije; dio prednjeg mozga poznat kao ventralni striatum može igrati ulogu u ovisnosti.
Područja psihologije, psihijatrije i psihofiziologije – škola psihologije zainteresirana za fiziološke korijene psihoze – uvelike sudjeluju u proučavanju afektivne neuroznanosti i obrnuto. Oni koji rade u liječenju i istraživanju mentalnog zdravlja imaju velike koristi od napretka u afektivnoj neuroznanosti. Bolja identifikacija neuronskih temelja emocija može dovesti do poboljšanih oblika liječenja, lijekova, pa čak i izlječenja. To posebno vrijedi za mentalne bolesti afektivnog spektra, kategoriju stanja koja u većoj stopi utječu na bipolarne, unipolarne i shizofrene pacijente; izoliranje neuronskih uzroka za ovu navalu bolesti moglo bi daljnje liječenje skokovima i granicama.
Jedno područje od interesa za one u afektivnoj neuroznanosti je područje glazbene terapije. U neurološkoj terapiji glazbom, istraživači proučavaju neuronske učinke glazbe na mozak. Stručnjake posebno zanima kako mozak funkcionira s glazbom i bez glazbe te kako to utječe na ponašanje, emocije i općenito funkcioniranje.
Drugo područje proučavanja koje provodi afektivna neuroznanost je meditacija. Kada je um u meditativnom stanju, na neuronskoj razini događaju se značajne pozitivne promjene. Ove promjene uvelike utječu na emocije, reakcije i intenzitet stresa. Identificirajući dijelove mozga koji su najviše pogođeni meditacijom, istraživači su zaključili da pojedinci mogu regulirati neuronske sklopove emocija. Razine regulacije, pokazuju istraživanja, razlikuju se od pojedinca do pojedinca i između iskusnih i manje iskusnih meditatora.