Afektivni poremećaj, također poznat kao poremećaj raspoloženja, je svako mentalno stanje čiji je glavni simptom velika nekontrolirana promjena raspoloženja. Postoji niz afektivnih poremećaja i oni se obično kategoriziraju prema prevalenci dva glavna kraja spektra raspoloženja: manija i depresija. Manija je stanje povećane energije s osjećajem euforije i impulzivnosti, dok je depresija nedostatak energije s osjećajem tuge ili beznađa. Afektivni poremećaji uglavnom mogu biti manija ili depresija, ili nagla promjena između njih dvoje.
Jedna od najčešćih vrsta afektivnog poremećaja je manično-depresivna bolest, koja se češće naziva bipolarni poremećaj. Poremećaj uzrokuje veliku promjenu raspoloženja, s maničnim epizodama, zbog čega se netko osjeća euforično i nepobjedivo. Manične epizode mogu biti opasne jer mogu povećati vjerojatnost da će se osoba uključiti u rizično ponašanje, kao što je nesiguran seksualni promiskuitet ili nepromišljena vožnja. Nakon što manična epizoda završi, osoba obično prolazi kroz depresivnu epizodu, u kojoj se osjeća bezvrijedno, sramotno ili čak suicidno. Duljina epizoda i vrijeme između smjena ovise o osobi, ali obično traju oko dva tjedna.
Sezonski afektivni poremećaj (SAD) je privremeni afektivni poremećaj koji je izravno povezan s promjenama vremena. Osoba s SAD obično postaje neobjašnjivo umorna ili nemirna kada vrijeme postane hladnije ili tamnije, kao na primjer tijekom prijelaza na jesen ili zimu. Rijetki se slučajevi mogu pojaviti kada osoba doživi simptome kada vrijeme postane svjetlije ili toplije nego tamnije. SAD obično nestane bez liječenja nakon što se vrijeme vrati u željeno stanje osobe.
Afektivni poremećaji mogu se pojaviti istodobno s drugim mentalnim poremećajima. Shizoafektivni poremećaj je afektivni poremećaj koji se javlja kod osoba sa shizofrenijom. Shizofrenija je mentalni poremećaj koji uzrokuje zablude, paranoju i halucinacije. Ako osoba ima shizoafektivni poremećaj, ona će također proći kroz razdoblja manije, depresije ili kombinacije oboje. Kako bi se klasificirao kao netko sa shizoafektivnim poremećajem, shizofreničar mora zadržati svoje simptome shizofrenije, a također doživljava redovite promjene raspoloženja.
Iako se afektivni poremećaji obično ne mogu izliječiti, često se mogu liječiti kako bi se spriječilo da simptomi ometaju svakodnevni život osobe. Lijekovi za stabilizaciju raspoloženja, kao što su litij, valproat ili karbamazepin, često se propisuju kako bi se spriječila kemijska neravnoteža u mozgu koja doprinosi promjenama raspoloženja. Terapija se također može primijeniti kako bi se pomoglo osobama s poremećajima da otkriju koji čimbenici, poput stresa ili uporabe tvari, pokreću njihove epizode i kako se nositi s okidačima na siguran i učinkovit način.