Akademska inflacija odnosi se na sve veći zahtjev za višim diplomama za određene poslove, čak i kada viša diploma nije potrebna za obavljanje tih poslova. Na primjer, mnogi poslovi koji bi u prošlosti tradicionalno zahtijevali samo diplomu suradnika sada zahtijevaju diplomu ili čak magisterij. Ovaj fenomen smanjuje sposobnost onih koji tek ulaze u radnu snagu da uče kroz radno iskustvo, te se umjesto toga potiču da ostanu u školi kako bi stekli svjedodžbe i diplome dulje vrijeme.
Posjedovanje fakultetske diplome više ne znači da je zaposlenik kvalificiran. Tržište rada svjedoči sve većem broju diplomiranih studenata čija akademska izobrazba prethodnih godina ne bi bila dovoljno jaka da steknu fakultetsku diplomu. Stoga je ovaj trend i rezultat akademske inflacije, a kao rezultat toga poslodavci sada zahtijevaju još više diplome da bi se ispitali prema nedovoljno kvalificiranim kandidatima za posao.
Jedan od odgovora na akademsku inflaciju je sve veći raspon poteškoća u nastavnom planu i programu fakulteta. Sada kada mnogi poslodavci zahtijevaju diplomu prvostupnika, otvaraju se noviji fakulteti s lakšim programima i manje strogim upisima. Čak i sadašnji fakulteti smanjuju poteškoće svojih akademskih programa i uvjete za upis. To ne samo da povećava broj pojedinaca koji su u mogućnosti steći diplomu, već i umanjuje vrijednost te diplome za druge pojedince.
Inflacija ocjena također je sve prisutnija i doprinosi porastu akademske inflacije. Studentima je sve lakše zarađivati dobre ocjene, a sve više diplomanata u životopisima navodi viši prosjek ocjena (GPA). To poslodavcima otežava razlikovanje kandidata, te se stoga više oslanjaju na certifikate i više stupnjeve kako bi ocijenili potencijal kandidata.
Postoji i nekoliko ekonomskih učinaka povezanih s akademskom inflacijom, kao što je porast troškova visokog obrazovanja. Troškovi školarine za fakultete i stručne škole rastu mnogo brže od stope inflacije. Ovo povećanje troškova može odvratiti neke studente od stjecanja viših stupnjeva, suprotstavljajući se učincima akademske inflacije. U vrijeme ekonomske recesije, međutim, potreba za poslom često nadmašuje potrebu izbjegavanja studentskih kredita. Studenti su sada u teškoj situaciji, jer su troškovi obrazovanja visoki, što zahtijeva veće kredite, dok je broj raspoloživih poslova nizak, što zahtijeva više diplome.