Akcijski tremor je tremor koji je povezan s voljnim kretanjem. Na primjer, za nekoga tko doživi podrhtavanje nakon pritiskanja gumba moglo bi se reći da doživljava akcijski tremor. Tremor općenito, a ne samo akcijski tremor, razlog je za zabrinutost, jer ukazuje na to da netko ima neurološki problem koji treba riješiti, ili se može pogoršati. Neurolog je obično medicinski stručnjak koji treba vidjeti tremor, iako neurolog može preporučiti dodatne pružatelje medicinske skrbi kako bi se došlo do dna problema i kako bi se pacijentu pomoglo da se nosi.
Tremori su među najčešćim neurološkim simptomima, a postoje brojni različiti tipovi. Važno je razlikovati drhtanje jer su uzroci i pristupi liječenju različitih vrsta tremora različiti. U slučaju akcionog tremora, poznatog i kao kinetički tremor ili intencijski tremor, pacijent ima problem s malim mozgom koji uzrokuje drhtanje nakon voljnih pokreta. Bilo koji broj stvari može uzrokovati probleme u malom mozgu, od izloženosti toksinima do progresivne neurološke bolesti.
Ako se utvrdi akcijski tremor, pacijent treba otići neurologu na procjenu. Neurolog može pregledati i intervjuirati pacijenta te zatražiti liječnički pregled kao što su skeniranje mozga i krvne pretrage kako bi se identificirali mogući uzroci tremora. Neurolog također može raspravljati o tehnikama koje se mogu koristiti za upravljanje akcijskim tremorom, održavajući pacijenta ugodnijim i funkcionalnijim, budući da tremor može poremetiti svakodnevne aktivnosti i ograničiti neovisnost pacijenata.
S vremenom se akcijski tremor može pogoršati. U nekim slučajevima to je zato što pacijent ima degenerativno stanje koje se ne može izliječiti, iako se može uspjeti usporiti napredak bolesti. U drugim slučajevima, to može biti zato što liječnik još nije identificirao uzrok tremora. Progresija tremora zapravo može biti koristan dijagnostički trag, što ukazuje na to da liječnički pristup problemu ne funkcionira i na taj način isključuje uzroke koje je liječnik možda pretpostavio.
Važno je razlikovati akcijski tremor od tremora u mirovanju. S akcionim tremorom dolazi do nevoljnog pokreta kao što je drhtanje kada pacijent započne svojevoljno kretanje. Kod tremora u mirovanju pacijent doživljava drhtanje i drhtanje kada se ne miče. Drhtanje u mirovanju poznato je povezano s Parkinsonovom bolešću, degenerativnim neurološkim stanjem koje se najčešće viđa u starijih odraslih osoba.