Akralni lentiginozni melanom je oblik raka kože koji obično pogađa osobe s tamnom kožom. Obično se nalazi na dijelovima tijela gdje je manje dlaka, kao što su dlanovi, tabani, ispod noktiju prstiju na rukama i nogama, te na sluznicama. Stanje je općenito asimptomatsko ili nema nikakvih simptoma, a često se dijagnosticira kasno u životu osobe. Bolesnici s akralnim lentiginoznim melanomom često primjećuju tamne mrlje na koži, koje izgledaju kao modrice.
Ljudi tamne puti, posebice Afrikanci, Azijati i crnci iz Sjeverne Amerike, skloniji su razvoju ove vrste raka kože. Podjednaka je pojava kod muškaraca i žena. Bolest može zahvatiti bilo koju dobnu skupinu, međutim, akralni lentiginozni melanom najčešće se dijagnosticira tijekom šestog ili sedmog desetljeća života.
Uzrok akralnog lentiginoznog melanoma je još uvijek nepoznat, iako genetika može igrati važnu ulogu u povećanju rizika od raka. Osoba s obiteljskom poviješću raka općenito ima veće šanse za razvoj bilo kojeg oblika raka. Za razliku od drugih oblika raka kože, međutim, čini se da izlaganje suncu ne igra ulogu u razvoju akralnog lentiginoznog melanoma.
Simptomi bolesti često ovise o mjestu zahvaćenom tijelu. Na noktima su tamne crte koje nisu povezane s traumom i odvajanje noktiju od noktiju obično su prve manifestacije poremećaja. Kada se pojavi na dlanovima i tabanima, prvo se vidi kao smećkasta obojenost koja kao da ne nestaje. Akralni lentiginozni melanom se također može razviti unutar sluznice nosa, usta, anusa, vanjskog dijela genitalija i očiju. Krvarenje iz nosa, osjećaj punine u nosu i prisutnost pigmentirane kvržice u ustima neki su simptomi njezine prisutnosti na sluznicama.
Dermatolog je liječnik koji je specijaliziran za dijagnozu, liječenje i liječenje pacijenata s akralnim lentiginoznim melanomom, iako se pacijent također može odlučiti posjetiti onkologu. Dijagnoza se obično postavlja na različite načine, kao što je pažljiv fizikalni pregled madeža uočavajući nepravilne obrube, nagli porast veličine i promjene boje. Biopsija tkiva se također radi uzimanjem uzorka kože sa zahvaćenog područja kako bi se odredila dubina melanoma. Drugi dijagnostički alati koji se koriste su rentgen, magnetska rezonancija (MRI) i kompjuterska tomografija (CT) kako bi se pratila brzina rasta tumora i točan položaj.
Liječenje akralnog lentiginoznog melanoma varira ovisno o tome koliko je rast postao invazivan. Za manje melanome ispod kože, ekscizija se općenito primjenjuje bez potrebe za drugim tretmanom. Ako se radi o velikom melanomu, i dalje se provodi ekscizija, ali se daju i dodatni tretmani. Amputacija prstiju ili nožnog prsta također se može učiniti kako bi se spriječilo širenje ili metastaze na druge dijelove tijela.