Akutne encefalopatije su poremećaji mozga s mnogo različitih uzroka. Često ih karakterizira delirij, neuromišićne promjene i napadaji. Nedostatak kisika zbog srčanog zastoja ili ozljede mozga može uzrokovati encefalopatiju, jer neuroni u središnjem živčanom sustavu ne mogu bez kisika dulje od nekoliko minuta, a da ne pretrpe trajna oštećenja. Metabolički poremećaji pokreću akutnu encefalopatiju, koja se ponekad može preokrenuti ako se uhvati dovoljno rano, prije nego što dođe do trajnog oštećenja mozga.
Encefalopatija je poremećaj mozga uzrokovan globalnom disfunkcijom mozga, za razliku od problema s jednom ili dvije regije mozga. Akutna encefalopatija odnosi se na relativno iznenadni početak ovih disfunkcija, primjerice kada je uzrokovana nedostatkom opskrbe kisikom, toksičnim lijekovima ili metaboličkim poremećajima. Mentalni problemi kao što su delirij i promjene raspoloženja mogu proizaći iz ovog stanja, što može uzrokovati nagle promjene osobnosti. Encefalopatije su sindromi uzrokovani ozljedom ili bolešću, ali se sami po sebi ne mogu smatrati bolešću.
Jedan od glavnih simptoma akutne encefalopatije je delirij, prolazni poremećaj pažnje, svijesti i kognitivnih sposobnosti. Ako prati akutne i po život opasne metaboličke probleme, ili štetne interakcije lijekova u tijelu, delirij se može nazvati metaboličkom ili toksičnom encefalopatijom i često je reverzibilan ako se ti kemijski problemi liječe. Nadalje, promijenjena mentalna stanja mogu pratiti neurološke probleme kao što su trzaji mišića i nepravilni trzaji ili poteškoće s normalnom regulacijom disanja. Delirijum je uobičajen način na koji se encefalopatije mogu klinički identificirati, prije nego što laboratorijski testovi preciznije otkriju temeljni kemijski poremećaj.
Depresija funkcija središnjeg živčanog sustava može biti opasna po život tijekom encefalopatije, što rezultira nepovratnom komom ili smrću. Tretmani se često usredotočuju na ublažavanje temeljnih problema, kao što je ispravljanje metaboličkih poremećaja ili liječenje toksičnosti lijekova. Teški napadaji mogu se liječiti antikonvulzivima, dok se respiratorna pomoć može dati pacijentima čiji mozak ne kontrolira pravilno dišne i druge vitalne funkcije. Ponekad stanja poput astme i anemije uskraćuju osjetljivo tkivo kisikom na dovoljno dugo vremena da izazovu globalnu disfunkciju mozga, ali to može rezultirati kroničnom, a ne akutnom encefalopatijom, jer je potrebno vrijeme da nedostatak kisika dosegne sustavnu razinu.
Neuroni mozga posebno zahtijevaju stalnu opskrbu kisikom za svoj opstanak, a oštećuju se, često nepovratno, s bilo čim više od nekoliko minuta nedostatka kisika. Hipoksična ishemijska akutna encefalopatija posljedica je ozbiljnog smanjenja opskrbe mozga kisikom, čak i ako nije potpuno prekinuta. Može biti uzrokovano zaustavljanjem srca, što prekida cirkulaciju u mozgu. U novorođenčadi je posljedica asfiksije pri rođenju, stanja koje je ponekad uzrokovano omotanjem pupkovine oko djetetova vrata. Novorođenčad koja preživi hipoksičnu ishemijsku encefalopatiju još uvijek su u opasnosti od trajnog oštećenja mozga zbog nedostatka kisika.