Analiza odluka (DA) je umjetnost i znanost formalnog odlučivanja. DA se često koristi u donošenju poslovnih odluka i koristi specifične metode i alate za identificiranje i procjenu čimbenika, rizika i mogućih ishoda kako bi se donijele optimalne odluke. U poslovanju se grafički prikazi odluka obično formalno prezentiraju donositeljima odluka i dionicima zajedno s propisanim pravcima djelovanja.
Neki od alata koji se koriste u analizi odluka uključuju modele odlučivanja, stabla odlučivanja i dijagrame utjecaja. Postoji nekoliko vrsta modela odlučivanja, uključujući racionalne, intuitivne i racionalno-iterativne. Modeli odlučivanja obično propisuju takve korake kao što su definiranje odluka, identificiranje željenih rezultata, razmatranje mogućih rješenja, predviđanje posljedica rješenja i razmatranje vjerojatnosti da će svako rješenje postići željene rezultate.
Stablo odluka je graf stabla koji predstavlja različite odluke i njihove moguće posljedice. Tipična stabla odluka predstavljaju postotak šanse da će odluka dovesti do pozitivnog ishoda i postotak šanse da će ista odluka dovesti do negativnog ishoda. Stablo prikazuje mogući dobitak ili gubitak povezan sa svakim mogućim ishodom. Stabla odluka imaju samo divergentne putove i, zbog eksponencijalnog potencijala rasta, mogu narasti vrlo velika i glomazna.
Druga vrsta vizualnog prikaza analize odluka je dijagram utjecaja. Dijagrami utjecaja su manji i manje detaljni od stabala odluka i često se biraju kao kompaktna alternativa stablu odluka. Dijagram utjecaja predstavlja moguće odluke, neizvjesnosti i potencijalne vrijednosti povezane s različitim odlukama, te uspoređuje one sa željenim ishodima.
Tipični ciklus analize odlučivanja sadrži četiri faze: determinističku fazu, probabilističku fazu, informacijsku fazu i fazu odlučivanja. U determinističkoj fazi identificiraju se situacija odluke i željeni ishodi. Tijekom probabilističke faze mogućim se odlukama pripisuje vjerojatnost različitih rizika i ishoda. U informativnoj fazi, rezultati prethodnih faza se koriste kako bi se utvrdilo bi li bilo isplativo prikupiti više informacija i smanjiti neizvjesnost prije nego što se nastavi s donošenjem odluke. Odluka se donosi u četvrtoj i posljednjoj fazi.
Izraz “analiza odluka” uveo je u popularnu upotrebu profesor sa Sveučilišta Stanford Ronald A. Howard 1964. Zagovornici analize odluka promiču njezinu upotrebu jer može dovesti do povećanog ekonomskog prosperiteta i boljeg strateškog odlučivanja. Istraživači su istraživali korištenje analize odluka u svrhe kao što su postizanje društva bez prisile i donošenje odluka u situacijama života ili smrti. Formalnu analizu odluka koriste pojedinci u različitim profesijama kao što su inženjering, poslovanje, psihologija, društvene znanosti, ekonomija, obrazovanje i istraživanje.