Anisette je liker napravljen od sjemenki anisa. Općenito je slatkast, s okusom najsličnijim crnom sladiću. Iako se različite vrste ovog likera od anisa mogu kupiti u mnogim dijelovima svijeta, on potječe iz Francuske, a popularan je i u mediteranskim zemljama, uključujući Italiju, Španjolsku i Grčku. Može se poslužiti na razne načine, razrijeđen s vodom ili dodati drugim miješanim pićima, ili ravno, ponekad kao piće nakon večere. Anisette je izvorno proizvedena kako bi zamijenila absint, još jedno alkoholno piće napravljeno od sjemenki anisa koje ima veći sadržaj alkohola i zabranjeno je za prodaju u nekim dijelovima svijeta. Neke popularne marke likera od anisette uključuju Sambuca, Marie Brizard i Ouzo, a može se kupiti za samo 10 američkih dolara (USD).
Anisette se proizvodi od sjemenki biljke anisa, koja je član obitelji peršina i prirodno raste na Mediteranu. Liker je najčešće bistar, iako različite vrste Sambuce mogu biti žute, crvene ili zelene. Kada se posluži razrijeđen s vodom, može poprimiti bjelkasti, mliječni izgled.
Za izradu anizeta razne biljke i sjemenke prvo se maceriraju ili namoče u kombinaciji neutralnog alkohola i šećernog sirupa. Zatim se destilira dok ne dosegne oko 25 posto alkohola po volumenu, iako neke sorte sadrže veći postotak alkohola. Slatkoća i niži udio alkohola mogu ovom likeru od anisa dati glatki, slatki okus koji ga čini popularnim kao piće nakon večere.
Postoje različiti načini posluživanja anisette. Neki ga piju ravno, na sobnoj temperaturi, dok ga drugi više vole ohlađenog ili posluženog preko leda. Drugi ga miješaju s vodom, a koristi se u nizu različitih miješanih pića, uključujući Dubonnet kraljevski i ruski rulet. Ponekad je kava začinjena slatkim okusom. Zbog visokog sadržaja šećera, može se koristiti i za izradu kolačića i biscotti-a.
Anisette je izvorno nastala kao zamjena za absint, još jedan liker od anisa s puno većim udjelom alkohola. Apsint je zabranjen za prodaju u većem dijelu svijeta jer se smatralo da izaziva halucinacije, iako su istraživanja pokazala da zapravo ne utječe na mozak na ovaj način. Devedesetih godina prošlog stoljeća u nekim je dijelovima svijeta ponovno počela proizvodnja apsinta, a sada je dostupan niz sorti za kupnju.