Što je anodizirani premaz?

Anodizirani premaz je sloj molekula koji je pričvršćen na površinu metala kako bi metal dulje trajao. Ovaj metal postaje lakši za održavanje i obično je mnogo tvrđi od metala bez anodiziranog premaza. Da bi metal dobio ovaj sloj, potrebno je upotrijebiti brtvilo, kiselinu i struju; inače, cijeli proces neće dati odgovarajući premaz. Ovisno o tome kako se to radi, anodizirani metal može ispasti drugačije. Gotovo svaki metal – osim onih koji se odbijaju integrirati s kisikom ili imaju poteškoća u tome – može se anodizirati.

Za razliku od mnogih premaza i završnih materijala, anodizirani premaz nije umjetan. To je sloj nabijenog kisika, odnosno oksida, koji nastaje na površini metala. Ovaj tanki sloj dodaje neke prednosti, kao što je tvrđi i čvršći nego što je metal bio bez premaza. Metal koji je anodiziran također je lakši za održavanje zbog premaza. Bez premaza, neki metali su skloni pucanju ili pucanju, ali ovaj premaz održava metal glatkim i lakšim za korištenje.

Za nanošenje anodiziranog premaza na metal potrebne su tri stvari: kiselina ispunjena kisikom, struja s katode i brtvilo kao što je voda ili otopina na bazi nikla kako bi sloj ostao postojan. Nakon urona u nabijenu kiselinu, metal se uklanja i stavlja u brtvilo. Ovo je obično lakše od drugih metoda premaza, a obično je i jeftinije.

Postoje četiri klasifikacije eloksiranih premaza, na temelju toga koliko je jak i što se radi za eloksiranje metala. I tip IA i tip IB tanki su slojevi koji su izloženi maloj količini električne energije i dobri su za izradu općih dijelova. Kod premaza tipa II troši se nešto više električne energije i kiselina je puno jača. Posljednji tip, tip III, je najtvrđi premaz i zahtijeva nekoliko puta eloksiranje s otopinom sličnom premazu tipa II.

Većina metala može preuzeti anodizirani premaz, ali ne svi. Ako metal odbija interakciju ili se vrlo teško integrira s kisikom, tada se metal ne može koristiti. Željezo, čelik i bilo koji drugi željezni metali ili metali koji sadrže željezo ne mogu se anodizirati jer, iako željezo reagira s kisikom, hrđa u njegovoj prisutnosti.