Francuski umjetnik Jean Dubuffet osmislio je termin “art brut” 1940-ih. U značenju sirove umjetnosti, izraz označava umjetnost koju rade neobučeni umjetnici koji rade potpuno izvan konvencija tradicionalne umjetnosti i društva. Pod snažnim utjecajem knjiga u kojima se detaljno opisuje umjetnost koju su proizveli pacijenti u ludnicama, Dubuffet je počeo prikupljati umjetnička djela institucionaliziranih mentalnih pacijenata, zatvorenika i drugih čija je umjetnost bila odvojena od ograničenja društva. Dubuffet je vjerovao da u ovoj sirovoj umjetnosti postoji čisti oblik umjetnosti, koji izvire ravno iz dubina umjetnikove psihe. Do kraja 1940-ih surađivao je s drugim umjetnicima na stvaranju kompilacije primjera koja će postati “Collection de l’Art Brut”, koja se sada nalazi u Lausannei, Švicarska.
Umjetnička djela koja je Dubuffet proučavao i sakupljao izražavala su najdublje strahove i snove psihijatrijskih pacijenata i zatvorenika u ustanovama. Grubi crteži krivotvorenog novca koji su napravljeni na toaletnom papiru i kojima je hospitalizirana umjetnica pokušala platiti svom psihijatru postavljaju upitna pitanja o simbolici i ironiji. Ovaj primjer art bruta tipizira individualnu prirodu i pokretačku osobnu potrebu iza stvaranja ovih djela. Koncept tržišnosti i prihvaćanja u svijetu umjetnosti, svakodnevne brige mainstream umjetnika, jednostavno ne postoje za kreatore art bruta.
Iako nije baš ekvivalent art brutu, izraz “outsider art” se naširoko koristi u engleskom govornom području za označavanje slične umjetnosti. Dok se Dubuffet koncentrirao uglavnom na prikupljanje umjetnina iz ludnica i rada zatvorenika, umjetnost autsajdera ima širi fokus. Najstrože rečeno, tvorci art bruta živjeli su na samoj margini društva, bez interakcije s akademskim institucijama ili galerijama. S druge strane, umjetnici autsajderi možda nemaju tehničku obuku u umjetnosti, ali često žive unutar društva. Poput tvoraca sirove umjetnosti, umjetnici autsajderi su vođeni unutarnjim vizijama i vlastitim osjećajem za kreativnost, a ne konvencijama akademske ili profesionalne umjetnosti.
Dubuffet je vjerovao da se svi novi oblici umjetnosti na kraju asimiliraju u mainstream umjetnost. Ova transformacija uzrokuje da umjetnost gubi snagu izvorne kreativnosti. Neki u svijetu umjetnosti vide da se to događa s umjetnošću izvana. Umjesto da bude isključivo područje vizionara ili umjetnika koji rade potpuno izvan tradicionalnih umjetničkih ideala, pojam se sada koristi za reklamiranje djela bilo kojeg neobučenog ili nekonvencionalnog umjetnika. Mnogi vjeruju da je sve veće prepoznavanje i prihvaćanje art brut i autsajderske umjetnosti pretvorilo ju iz sirove u popularnu umjetnost.