Asimptomatska bradikardija je stanje u kojem osoba ima bradikardiju, odnosno usporen rad srca, bez ikakvih klasičnih simptoma bradikardije. Obično pacijenti s bradikardijom pate od vrtoglavice, nepravilnog otkucaja srca, boli u prsima, kratkog daha, umora i vrtoglavice što pomaže zdravstvenim djelatnicima da dijagnosticiraju njihovo stanje. Kod asimptomatske bardikardije, jedini način da se utvrdi da pacijent ima bolest je izmjeriti broj otkucaja srca u mirovanju.
Da bi se pacijentu dijagnosticirala bradikardija, njegov broj otkucaja u mirovanju mora se mjeriti ispod određenog broja otkucaja u minuti. Tehnički gledano, broj otkucaja srca u mirovanju ispod 60 otkucaja u minuti znači da pacijent može imati bradikardiju, ali ako pacijentov broj otkucaja u mirovanju ne padne ispod između 55 i 50 otkucaja u minuti, on obično ne pokazuje nikakve simptome bradikardije.
Pacijenti koji su asimptomatski i imaju broj otkucaja srca u mirovanju od 55 ili manje otkucaja u minuti obično nikada ne zahtijevaju upotrebu srčanog stimulatora. Neki medicinski istraživači čak teoretiziraju da asimptomatska bradikardija za takve pacijente ukazuje na kardiovaskularno zdravlje. Ljudi koji redovito vježbaju mogli bi imati niži broj otkucaja srca u mirovanju zbog jačeg i učinkovitijeg kardiovaskularnog sustava, koji zahtijeva da srce manje pumpa kako bi postigli iste rezultate.
Rizici od asimptomatske bradikardije obično nisu tako ozbiljni kao kod normalne bradikardije. Ipak, bradikardija predstavlja rizik da srce i drugi organi u tijelu pacijenta neće dobiti dovoljno kisika. Nedovoljna razina kisika može zauzvrat rezultirati zatajenjem organa, uključujući srčani zastoj i moguću smrt.
Kao i kod drugih oblika bradikardije, asimptomatska bradikardija može biti uzrokovana nekoliko stvari. Srčani uzroci stanja uključuju vaskularnu bolest srca, degenerativnu primarnu električnu bolest i nekoliko neuroloških poremećaja. Ne-srčani uzroci obično su sekundarni uzroci bradikardije. Neki nesrčani uzroci mogu uključivati neravnotežu elektrolita u krvi pacijenta, zlouporabu narkotika i probleme s pacijentovim metabolizmom.
Liječenje asimptomatske bradikardije razlikuje se od simptomatske bradikardije. Budući da asimptomatski pacijenti obično imaju dovoljno zasićenja kisikom u krvi, liječnici obično ne preporučuju nikakve tretmane za to stanje. Liječnik će vjerojatno htjeti redovito pratiti stanje pacijenta, u slučaju da se stanje pacijenta naglo promijeni na gore. Ako pacijent koji je bio asimptomatski počne osjećati simptome bradikardije, mora se obratiti svom liječniku radi savjeta i liječenja, što može uključivati implantaciju srčanog stimulatora za kontrolu srčanog ritma pacijenta u mirovanju.