Aterosklerotski plak se odnosi na nakupljanje kolesterola i drugog materijala u arterijama što dovodi do ateroskleroze, oblika koronarne arterijske bolesti. Ime dolazi od grčkog Atherosklerose, što znači “mekana kaša nalik naslagama i stvrdnjavanje tkiva ili stanične stijenke”. Ateroskleroza se stoga odnosi na stanje u kojem masne stanične naslage postaju naslage plakova duž unutarnjih obloga srednjih ili velikih krvnih žila.
Aterosklerozu karakterizira disfunkcija stanica koje tvore sluznicu krvnih žila i srca, te nakupljanje lipida, kolesterola i kalcija unutar najnutarnjijih dijelova stijenke žile, što uzrokuje otvrdnuće i sužavanje arterija. Nastalo nakupljanje aterosklerotskog plaka može dovesti do opstrukcije ili abnormalnosti u protoku krvi, kao i do smanjenja prijeko potrebnog kisika vitalnim organima. Nakupljanje plaka je faktor za nastanak srčanih bolesti i moždanog udara. Osim srca i okolnih krvnih žila, veće žile poput onih u nogama mogu akumulirati aterosklerotski plak, što rezultira smanjenim protokom krvi.
U SAD-u, stručnjaci procjenjuju da oko 80 milijuna ljudi ima postojeće kardiovaskularne bolesti; to je otprilike 36 posto stanovništva. Još 795,000 ljudi godišnje će pretrpjeti nove ili ponavljajuće moždane udare. Ateroskleroza se češće javlja kod muškaraca, iako su žene u postmenopauzi jednako ugrožene kao i muškarci iste dobi. Općenito, postaje klinički vidljiv nakon 40. godine života.
Budući da se aterosklerotski plak smatra pretežno asimptomatskim simptomom, nije poznato točno kako će pojedinac ili koliko ljudi razviti aterosklerozu. Studije koje uspoređuju pojavu srčanih bolesti pokazuju da je ovo stanje, kao i drugi koronarni poremećaji, češći u zapadnim kulturama; Daleki istok i afrički kontinent imaju mnogo manju frekvenciju. Stoga se faktori načina života, odnosno masna zapadnjačka prehrana, smatraju glavnim pridonosnikom.
Drugi uzroci nakupljanja aterosklerotskog plaka, a time i ateroskleroze, uključuju niz bolesti. Visoke razine kolesterola u serumu mogu utjecati na nakupljanje plaka. Hipertenzija ili visoki krvni tlak glavni su uzrok koji utječe na cjelokupno zdravlje, a posebno na zdravlje koronarnih arterija. Pušenje cigareta, pretilost, metabolički sindrom i dijabetes melitus također imaju utjecaja. Nedavna istraživanja o urbanim zajednicama postavila su onečišćenje zraka kao mogući uzrok.
Aterosklerotski plak nije bolest ili zdravstveno stanje sam po sebi, pa se prevencija sastoji u održavanju cjelokupnog zdravlja. Pridržavanje uobičajenih savjeta o uravnoteženoj prehrani s niskim udjelom masti, redovitoj tjelovježbi i adekvatnom spavanju te svesti stres na minimum najbolji je način da povećate svoje šanse za zdrav i dug život.