Atol Bikini je atol, ili prsten otoka, u Tihom oceanu, koji se smatra dijelom regije Mikronezije i dijelom Republike Maršalovi Otoci. Atol se sastoji od 36 otoka oko lagune od 229.4 četvornih milja (594.1 km2). Između 1946. i 1958. tamo su detonirane dvadeset i tri atomske bombe, budući da je atol bio dio Pacifičkog poligona, jednog od najranijih svjetskih poligona za nuklearno testiranje. Atol Bikini nalazi se u sjeverozapadnoj regiji Republike Marshallovih otoka, koja je nominalno stekla neovisnost od Sjedinjenih Država 1981. godine.
Između početne kolonizacije prije otprilike 2,000 godina i 1946., Atol Bikini bio je tih, slabo naseljen i miran atol. Godine 1946. oko 167 autohtonih stanovnika preseljeno je na atol Rongerik, oko 124 km istočno od atola Bikini, gdje je većina njih ili njihovih potomaka i danas ostala. Ubrzo nakon toga započelo je nuklearno testiranje operacijom Crossroads, koja je uključivala pucnje Baker i Able, četvrtu, odnosno petu nuklearnu eksploziju u svijetu. Bile su to prve nuklearne eksplozije na moru i prve koje su proizvele akutne radioaktivne padavine, koje su kontaminirale ciljne brodove korištene za vježbu. Eksplozije su proizvele toliko energije da su se podmorski krateri koje su stvorili sastojali od previše finog pijeska da bi rakovi mogli hodati po njima.
Atol Bikini bio je mjesto najveće nuklearne eksplozije koju su ikada izvele Sjedinjene Američke Države, Castle Bravo, 1. ožujka 1954. Ova eksplozija od 15 megatona bila je 2.5 puta veća od očekivane i proizvela je krater širine preko milje, što se može vidjeti u satelitske snimke atola. Eksplozija je izazvala znatne nuklearne padavine na širokom području, uključujući sam atol, ali i susjedne atole i posadu japanskog ribarskog broda Lucky Dragon 5. To je izazvalo veliki skandal s Japancima, a događaj je inspirirao film Godzila iz 1954. , u kojem nuklearni test budi i mutira ogromno gmazovsko čudovište, koje nakon toga napada japansko kopno sve dok ne bude poraženo.
Bikini Atoll poznat je i kao atol koji je inspirirao naziv bikini kupaćeg kostima, koji je nastao samo nekoliko dana nakon tamošnjih prvih atomskih testova. Kupaći kostim dobio je naziv jer bi uzbuđenje koje se očekivalo da će izazvati bilo jednako s energijom koju proizvodi nuklearni uređaj.