Arteriovenska malformacija (AVM) je urođeni defekt krvnih žila koji mijenja način na koji krv cirkulira kroz određeno područje u mozgu. Arterije i vene koje se ne uspijevaju pravilno razviti tvore klaster koji sprječava protok krvi u obližnje tkivo. AVM mozga obično se formira rano u fetalnom razvoju, iako liječnici nisu sigurni u točne uzroke. AVM u većini slučajeva ne uzrokuje nikakve uočljive simptome, iako bi potencijalno mogao puknuti ako krvni tlak postane previsok, što može dovesti do opsežnog krvarenja i povezanih komplikacija. Puknuti AVM mozga je hitna medicinska pomoć koja zahtijeva kiruršku drenažu i popravak kako bi se spriječila situacija opasna po život.
Arterije normalno isporučuju krv iz srca u stotine malih kapilara u mozgu, koje zauzvrat hrane moždano tkivo. Upotrijebljena krv se zatim odvodi kroz vene i usmjerava natrag u srce kako bi se mogla ponovno oksigenirati. U slučaju AVM mozga, arterije i vene se skupljaju zajedno, što uzrokuje da krv teče izravno u vene bez dospijeća u moždano tkivo. AVM mozga obično je dovoljno mali da većina protoka krvi još uvijek ispravno prolazi kroz mozak.
Istraživači nisu uspjeli identificirati jasne uzroke ili čimbenike rizika za razvoj AVM mozga. Čini se da ne postoji genetska komponenta, jer se problem rijetko javlja u obiteljima. Čimbenici okoliša, kao što su majčina prehrana, korištenje lijekova ili životni stil, također nisu povezani s ovim stanjem.
Većina malih AVM-ova mozga ne uzrokuje zdravstvene probleme. Moguće je, međutim, da dijete ili mlada odrasla osoba doživi česte migrene ili napadaje koji su kasnije povezani s AVM. Mali broj starijih ljudi koji imaju nerazbijene, nedijagnosticirane malformacije također razvijaju brzo opadajuće sposobnosti vida, pamćenja i koncentracije. Krvarenje je glavna briga kod AVM mozga, što može dovesti do iscrpljujuće glavobolje, gubitka vida, ukočenosti i problema s govorom i disanjem.
AVM mozga može ostati nedijagnosticiran dok se ne otkrije tijekom testova za druge probleme, kao što su poremećaji napadaja. Ako slikovni pregledi otkriju mali AVM, neurolog može odlučiti provesti preventivnu operaciju. Mali komad lubanje se uklanja tijekom operacije, a AVM se izrezuje laserskim uređajem. Druga opcija koja postaje sve popularnija naziva se endovaskularna embolizacija, koja uključuje isporuku vrste ljepila u AVM kako bi se zatvorio i spriječio protok krvi.
Hitna operacija je od vitalnog značaja u liječenju rupture AVM mozga. Dok se pacijentu daje kisik za održavanje života i terapija za stabilizaciju srca, AVM se brzo uklanja, a višak krvi se drenira vakuumskom cijevi. Prognoza nakon kirurškog zahvata ovisi o količini nastale štete, ali mnogi pacijenti mogu se potpuno oporaviti dodatnim operacijama i fizikalnom terapijom.