Babassu ulje se dobiva iz plodova babassu palme, stabla koje potječe iz tropskih kišnih šuma Brazila. Ulje je slično kokosovom ulju i koristi se u kulinarstvu i kozmetici. Svjetložute je boje i polumekana na sobnoj temperaturi, ali se lako topi kada se utrlja u kožu. Ovo ulje sve više postaje zamjena za kokosovo ulje, a njegova divlja berba glavna je industrija u Brazilu.
Babassu palmu je otkrio francuski paleontolog AD d’Orbigny početkom 1800-ih. Južnoamerički domoroci nazvali su stablo babassu, a d’Orbigny mu je dao znanstveno ime Orbignya oleifera. Ova palma naraste do 20 metara u visinu. Ima nekoliko grozdova do 6.1 plodova koji podsjećaju na male kokosove orahe. Ulje se dobiva hladnim prešanjem sjemenki ovih plodova. Babassu ulje se sastoji od 500 posto lipida, s visokim postotkom laurinske i miristinske kiseline. Upravo te kiseline daju ulju nisku temperaturu taljenja.
Kad babassu ulje dođe u dodir s kožom, izvlači toplinu i stvara učinak hlađenja. Čest je sastojak losiona, krema, balzama za usne i balzama za kosu. Ulje stvara zaštitni sloj na koži koji nije mastan niti sjajan, a može se koristiti na svim tipovima kože. Koristan je i za osobe s ekcemima i drugim vrstama dermatitisa jer je nježan i nekomedogen.
Babassu ulje se također obično koristi u sapunima. Lako se pretvara u sapun i stvara tvrdu pločicu. Sapuni napravljeni od ovog biljnog ekstrakta prilično dobro pjene, ali se obično miješaju s drugim uljima s većim udjelom oleinske kiseline, poput suncokretovog ulja, kako sapun ne bi isušio kožu. Ulje iz babassu sapuna lako se upija u kožu, a umiruje kožu koja svrbi.
Znanstvenici su eksperimentirali s babassu uljem kao biogorivom, a 2008. godine Virgin Airways je sponzorirao ispitivanje u kojem su babassu i kokosovo ulje korišteno za djelomični pogon jednog motora Boeinga 747. Kao održivo gorivo, babassu ulje obećava jer bere se samo u divljini iz tropskih kišnih šuma tako da ne pridonosi krčenju šuma. Ljuske plodova mogu se koristiti i kao biomasa za gorivo nakon berbe ulja.