Bakterijski endokarditis, koji se češće naziva infektivnim endokarditisom, infekcija je srčanih zalistaka ili sluznice srčanih komora. Nastaje kada bakterije iz usta, kože, gornjeg dišnog sustava, crijevnog ili mokraćnog sustava uđu u krvotok i pričvrste se za srce. Ljudi s već postojećim srčanim oboljenjima obično su najviše izloženi riziku od razvoja infekcija jer je njihova srčana sluznica grublja, što olakšava bakterijama da se zalijepe. Bakterijski endokarditis može dovesti do trajnog oštećenja srca ili smrti ako se ne liječi.
Određeni zahvati, kao što su čišćenje zuba ili zahvati gastrointestinalnog ili mokraćnog sustava, mogu uzrokovati da bakterije pronađene u tim područjima nakratko putuju u krvotok. Ljudi sa srčanim oboljenjima, kao što su prirođene srčane mane, umjetno srce ili oštećeni srčani zalisci, imaju veću vjerojatnost da će bakterije uzrokovati infekciju jer tijelo proizvodi različite stanice kako bi popravila oštećenja srca. Bakterije mogu ostati zarobljene ispod dodatnih stanica i formirati nakupine zaraženog tkiva koje se nazivaju vegetacije. Vegetacije mogu putovati kroz krvotok i blokirati krvne žile ili širiti infekciju na druge dijelove tijela, kao što su bubrezi, mozak ili pluća.
Intravenski korisnici droga također su u opasnosti od razvoja bakterijskog endokarditisa. Korištenje prljavih igala može ubrizgati bakterije izravno u krvotok. Korisnici droga također imaju veći rizik od virusa ljudske imunodeficijencije (HIV), što povećava šanse da infekcija ne reagira na liječenje.
Simptomi bakterijskog endokarditisa slični su gripi, što može spriječiti neke ljude da traže liječenje. Jedan od najčešćih simptoma infekcije je groznica koja traje više od tri dana. Infekcija također može uzrokovati ekstremni umor, gubitak apetita i umor. U težim slučajevima mogu se pojaviti i bolovi u zglobovima, svijetlocrveni osip na koži, rane koje neće zacijeliti te krvava ili promijenjena boja mokraće.
Liječnici općenito dijagnosticiraju infekciju izvođenjem hemokulture. Uzorci krvi se kombiniraju s otopinama koje čine vidljivim sve bakterije. Ultrazvuk srca koji se naziva ehokardiogram također se može provesti kako bi se provjerili znakovi infekcije.
Ozbiljne komplikacije mogu nastati zbog infekcije, kao što su nepravilni otkucaji srca, krvni ugrušci, infekcija mozga, moždani udar i zatajenje srca; međutim, bakterijski endokarditis se obično može liječiti ako se na vrijeme prijavi liječnicima. Osoba s infekcijom obično dobiva intravenske doze antibiotika tijekom otprilike četiri do šest tjedana za borbu protiv bakterija. Operacija se također može izvesti ako je infekcija prouzročila dodatno oštećenje srčanih zalistaka ili sluznice.
Postoje neki načini za sprječavanje bakterijskog endokarditisa. Ljudima s već postojećim srčanim oboljenjima može se savjetovati da uzimaju antibiotike prije stomatoloških ili drugih medicinskih zahvata kako bi se borili protiv bakterija prije nego što se šire. Oralna higijena i pravilna njega posjekotina ili rana također mogu smanjiti rizik od bakterijskog endokarditisa.