Uzica za balirku je opći izraz koji se koristi za opisivanje bilo koje od nekoliko vrsta žilavog užeta koji se koristi za pričvršćivanje bala materijala, kao što su sijeno, proizvodi od papira i reciklirani proizvodi. Dok se dio baliranja obavlja ručno, većinu baliranja obavljaju strojevi koji se nazivaju balirke koji su posebno dizajnirani za takav rad. Užad za balirke općenito se prodaje u kolutima ili rolama koji su dizajnirani da ih koriste ovi strojevi. Izvorno je napravljen od prirodnih materijala poput sisala, a iako se konop za balirku od prirodnih vlakana još uvijek koristi, mnogi umjetni materijali sada se koriste i za tu svrhu.
Povijest korištenja špage za balirke započela je u drugoj polovici 19. stoljeća. Razvojem automatskih strojeva za žetvu postala je evidentna potreba za nekim mehanizmom za vezivanje hrpa žitarica i sijena. Prvotno su to radili ručno žicom od strane radnika koji su slijedili iza ili su se vozili na žetelici. U kasnim 1800-ima izumljen je prvi automatski stroj za vezivanje, koji je vezivao snopove žitarica tijekom žetve. Korištenje vezivne žice za ovaj stroj stvorilo je brojne probleme te se tražila alternativa, što je dovelo do izuma čvorača koji je koristio špagu, koja se u to vrijeme zvala vezivna špaga.
Automatski strojevi za balirke, koji su bili dizajnirani za vezivanje bala sijena i slame, izumljeni su 1930-ih godina. Ovi su se strojevi oslanjali na uže za vezivanje za svoje automatske čvorove, a kako su ovi strojevi postajali sve češći, konop se plasirao na tržište kao, i postao poznat kao špag za balirke. Rani tipovi užeta za balirke proizvedeni su od prirodnih vlakana, kao što su manila, pamuk i sisal. Konoplja, još jedno prirodno vlakno koje se intenzivno koristilo u izradi užeta i drugih proizvoda, pokazalo se neprikladnim za špagu jer je bilo previše kruto i začepljeno strojevima. Do kasnih 1930-ih sisal je bio najčešće vlakno korišteno u izradi špage za balirke, iako su se i dalje upotrebljavala druga prirodna vlakna.
U 1960-ima, tvrtke su počele eksperimentirati s umjetnim materijalima za špagu za balirke. Polipropilen, plastika, bio je prvi takav materijal i imao je velike prednosti u odnosu na sisal. Bio je čvršći, otporniji na elemente i puno bolje habanje, te je bio prikladan za baliranje mnogo većih bala sijena i drugih materijala. Tehnologija užeta za balirke brzo je napredovala i danas se u užetu za balirke koriste mnoge umjetne plastike. Većina ovih konopa izrađena je od nekoliko manjih niti vlakana koje su upletene ili upletene zajedno, iako se ponekad koristi i monofilament ili jednostruki konop za balirke.
Danas se u poljoprivredi i industriji koriste mnoge vrste strojeva za balirke koji osim balirki za sijeno koriste uže za balirke. Nekoliko primjera stvari za koje se koriste balirke su otpadni materijali, novine i materijali koji se mogu reciklirati poput kartona i krpa. Konop za baliranje dostupan je u širokom rasponu boja, čvrstoća i materijala za sve ove i druge primjene.