Bežični mjerač kiše je elektronički uređaj koji mjeri i bilježi dnevnu količinu oborina u kišnom kolektoru te rezultate bežično prenosi na zaslon. Bežični mjerač kiše uvijek se sastoji od najmanje dvije fizičke komponente — vanjskog kišnog kolektora i unutarnje jedinice koja prima informacije o mjerenju od kišnog kolektora. Osim mjerenja padalina, mnogi kišomjeri također imaju mogućnost mjerenja barometarskog tlaka i vanjske temperature. Ove dodatne funkcije omogućuju bežičnom kišomjeru da djeluje i kao barometar i vanjski termometar. Neki mjerači također mjere vanjsku vlažnost i unutarnju temperaturu te se mogu programirati da upozore alarm kada otkriju kišu ili led.
Tradicionalno, mjerač kiše je graduirani cilindar koji od promatrača zahtijeva da hoda vani, često tijekom lošeg vremena, kako bi ručno očitao razinu oborina. Bežični mjerač kiše, iako nije uvijek precizan kao standardni mjerač, ima dvije velike prednosti u odnosu na tradicionalnu metodu. Budući da se podaci prenose na zaslon koji se drži u zatvorenom prostoru, korisnik može vidjeti razinu oborina bez izlaska vani. Osim toga, većina mjerača ima kišne kolektore koji se samoprazne, koji eliminiraju potrebu pražnjenja kolektora prije padavina kako bi se dobila točna očitanja. Elektronički kišomjeri također dolaze u žičanim verzijama, ali bežični kišomjer je svestraniji i lakši za postavljanje, budući da između kolektora i jedinice zaslona nema žica koje bi vodile.
Smatra se da je najraniji standardizirani mjerač kiše izumio princ Munjong u Koreji 1441. godine, a koristio ga je njegov otac, kralj Sejong, za određivanje zemljišnih poreza. Podijelivši svakom selu kolektor za kišu standardne veličine, Sejong je mogao oporezovati stanovnike sela na temelju količine kiše koju su primili, budući da je veća količina padalina značila veću žetvu. Kišomjer s pregibnom kantom izumio je Christopher Wren 1662. Ovaj tip mjerača radi mjerenjem koliko puta je poluga pritisnuta poznatom količinom kiše.
U moderno doba, atmosferski znanstvenici, poznati kao meteorolozi, koriste podatke koje prikupljaju kišomjeri i drugi uređaji za mjerenje vremena za predviđanje budućih procjena količine oborina. Ova mjerenja i predviđanja posebno su vrijedna pojedincima u poljoprivredi i drugim industrijama povezanim s vremenskim prilikama. Kišomjere koriste i pojedinci koje vrijeme zanima kao hobi.