Bihevioralna neuroznanost proučava biološke razloge ljudskog ponašanja. To je kombinacija psihologije i biologije. Bihevioralni neuroznanstvenik mora znati mnogo ne samo o znanosti i medicini, već i o psihologiji. Bihejvioralni neuroznanstvenici također moraju imati jaku pozadinu u matematici i kemiji.
Znanstvenici koji proučavaju bihevioralnu neuroznanost koriste visoko tehničku opremu za proučavanje mozga. Ova oprema može uključivati funkcionalne slike magnetske rezonancije (fMRI) ili posebne mikroelektrode koje prate moždanu aktivnost. Te su elektrode pričvršćene na glavu i osjećaju moždanu aktivnost u različitim dijelovima mozga, dajući istraživačima točnu sliku moždane aktivnosti. Ove se elektrode mogu koristiti tijekom fMRI skeniranja, kako bi se osigurao najtočniji prikaz raspoložive aktivnosti.
Postoje mnoga područja proučavanja bihevioralne neuroznanosti. Glavni fokus je na tome koji dijelovi mozga dopuštaju ljudima izvođenje određenih ponašanja. Mozak je vrlo specijaliziran, svako područje obavlja svoj jedinstveni zadatak. Bihejvioralni neuroznanstvenici pokušavaju mapirati te regije proučavajući koja područja mozga svijetle kada je osoba spojena na elektrode ili je praćena fMRI. Sudionici zatim dobivaju niz zadataka koje treba izvesti, zamoli se da razmisle o određenim temama ili im se pokažu razne slike. Istraživači mogu pratiti moždanu aktivnost sudionika kako bi odredili funkciju mozga.
Bihevioralna neuroznanost se također može koristiti za proučavanje učinka psiholoških poremećaja na mozak. Poremećaji poput bipolarnog poremećaja, shizofrenije ili depresije mogu se uočiti u skeniranju mozga. Ova zapažanja mogu pomoći istraživačima da saznaju više o tome kako ti poremećaji djeluju i kako ih najbolje liječiti.
Još jedno područje proučavanja bihevioralne neuroznanosti su studije veterine. Metode koje se koriste za praćenje aktivnosti ljudskog mozga mogu se koristiti kod životinja. Razumijevanje funkcije životinjskog mozga pomaže u otkrivanju misterija ljudskog mozga. Ovo istraživanje je posebno korisno u laboratorijskim studijama, praćenju svih neuroloških učinaka koje novi lijekovi, namijenjeni ljudima, mogu imati. Studije na životinjama mogu se koristiti na mnoge druge načine, uključujući istraživanje o tome kako droge i alkohol utječu na funkciju mozga.
Postoje mnoge implikacije za studije bihevioralne neuroznanosti. Razumijevanje kako droge utječu na mozak i kako ovisnosti djeluju, može na kraju dovesti do boljih programa rehabilitacije. Učinak genetike na emocije poput straha, tuge i radosti mogao bi rezultirati boljim razumijevanjem osobnosti. Također je moguće izliječiti neurološke poremećaje, poput autizma. Naučivši kako mozak utječe i kontrolira ljudsko ponašanje, znanstvenici bi mogli bolje razumjeti kako mozak i živčani sustav rade.