Invazija na Zaljev svinja dogodila se 17. travnja 1961. Bio je to pokušaj američke vlade da zbaci vladu Fidela Castra na Kubi. Od kubanske revolucije 1959. odnosi između Kube i Sjedinjenih Država postali su zategnuti. Castro je zaplijenio mnogu američku imovinu i također je imao jake veze sa Sovjetskim Savezom.
Eisenhowerova administracija radila je u suradnji sa Središnjom obavještajnom agencijom (CIA) na obuci kubanskih prognanika za rušenje Castrove vlade. Potpredsjednik Richard Nixon bio je glavni zagovornik invazije na Zaljev svinja i složio se da se invazija treba pogurati naprijed. Velik broj kubanskih prognanika obučen je na Floridi i Gvatemali za borbu.
Do 1961. predsjednik John F Kennedy (JFK) bio je zadužen za invaziju. Promijenio je niz detalja invazije, uključujući mjesta slijetanja. Također je kao pravi razlog invazije predstavio Castrovo posjedovanje sovjetskih tenkova i oružja. Dana 17. travnja 1961. dogodila su se zračna bombardiranja kubanske Fuerza Aerea Revolucionaria (FAR) ili Revolucionarnog zrakoplovstva protiv Castra. Američko zrakoplovstvo tada je trebalo izvesti suprotstavljeni napad koji bi učinkovito eliminirao kubansko zrakoplovstvo.
Ovi zračni napadi dobili su naziv “Operacija Puma”. Operacija Puma nije uspjela, vjerojatno iz više razloga, od kojih je jedan bio Castrovo prethodno znanje o napadima što mu je omogućilo da pomakne svoje zrakoplove dalje od područja napada. Prije ovog napada kapetan Mario Zuniga već je preletio Kubu i tvrdio da je pucano u njegov motor. Izvješća su pokazala da su lažne rupe od metaka u motoru prethodno izbušene prije polijetanja. Ali promatraču se činilo da su na njega pucali Castrovi ljudi.
Dana 17. travnja 1961. započela je kopnena invazija. 1,511 kubanskih prognanika iskrcalo se u Zaljevu svinja, koji se nalazi na južnoj obali Kube. Postrojbe su bile pod dojmom da će ih lokalno stanovništvo podržati u svrgavanju Castra. Ali Castro je bio svjestan invazije i već je pogubio i zatvorio ljude za koje se sumnjalo da imaju američke simpatije.
Uslijedile su tenkovske bitke i bez vidljive podrške kubanskim prognanicima, Kennedy je ubrzo počeo otkazivati daljnju američku potporu invaziji na Zaljev svinja. Invazija je završila 21. travnja 1961. Sjedinjene Američke Države nisu uspjele, a 68 kubanskih prognanika je poginulo. Od ostalih 1029 prognanika, neki su pogubljeni, a ostali su poslani u zatvor na Kubi pod optužbom za izdaju. Dana 21. prosinca 1962. zatvorenici su razmijenjeni sa SAD-om za 53 milijuna američkih dolara (USD) danih u hrani i lijekovima.
Invazija na Zaljev svinja bila je potpuni neuspjeh i sramota za predsjednika Kennedyja. Neki su mislili da je to samo pojačalo Castrovu popularnost. Nakon invazije, Castro je ojačao svoje odnose sa Sovjetskim Savezom, što je dovelo do kubanske raketne krize 1962. Američki trgovinski embargo i dalje postoji s Kubom do danas.