Svemirska utrka bila je dugotrajno natjecanje između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza u razdoblju od 1957. do 1975. Počela je isporukom prvog umjetnog satelita, Sputnika, u orbitu u listopadu 1957. Kada je točno završila, teško je ali često se navodi prva zajednička misija SAD-a i SSSR-a u srpnju 1975. Alternativni datum početka je lansiranje prve interkontinentalne balističke rakete R-7 Semyorka, samo šest tjedana prije lansiranja Sputnjika.
Mnogi povjesničari smatraju da je svemirska utrka produžetak Hladnog rata. SSSR i SAD su se natjecali da nadmaše jedni druge u medijagenskom području istraživanja svemira, u nastojanju da dokažu da je njihov sustav političke organizacije (komunizam protiv kapitalizma) superioran. Iako je Sovjetski Savez imao vrlo snažan početak, lansirajući prvi satelit i prvog čovjeka u svemir, SAD je na kraju trijumfirao na duge staze, spustivši prvog čovjeka na Mjesec. Sredinom 70-ih, Sovjetski Savez je ulazio u gospodarski pad koji bi signalizirao njegov konačni kolaps, a to ga je natjeralo da znatno smanji financiranje svog svemirskog programa.
Natjecanje je bilo usko povezano s vojnom nadmoći, kao i općom tehnološkom nadmoći. Oružje izbora ako Hladni rat postane vruć, bile bi interkontinentalne balističke rakete, suborbitalne lansirne jedinice. Suprotstavljene zemlje bi imale interes onesposobiti špijunske satelite druge strane, ali su obje zemlje najviše od svega željele pokazati svijetu svoju opću superiornost.
Kada je Sputnik lansiran 4. listopada 1957., Amerikance je doveo u stanje panike. Brzo je postalo lako dobiti sredstva za projekte vezane uz svemir od američke vlade, a osnovana je Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA). Godine 1961. američki predsjednik John Kennedy rekao je da bi Sjedinjene Države trebale staviti čovjeka na Mjesec do kraja desetljeća. To je postignuto 1969., čime je uvelike stavljena tačka na Svemirsku utrku.