“Željezna zavjesa” je izraz koji se koristi za opisivanje granice koja je dijelila zemlje Varšavskog pakta od zemalja NATO-a od otprilike 1945. do kraja Hladnog rata 1991. godine. Željezna zavjesa je bila i fizička i ideološka podjela koja je predstavljala način Europa se promatrala nakon Drugog svjetskog rata. Istočno od željezne zavjese bile su zemlje koje su bile povezane ili pod utjecajem bivšeg Sovjetskog Saveza. To je uključivalo dio Njemačke (Istočna Njemačka), Čehoslovačku, Poljsku, Mađarsku, Bugarsku, Rumunjsku i Albaniju (do 1960. kada se pridružila Kini). Dok je Jugoslavija politički bila komunistička, nije se smatrala dijelom istočnog bloka ili iza željezne zavjese. Josip Broz Tito, tadašnji predsjednik Jugoslavije, uspio je održati pristup sa zapadom dok je vodio komunističku zemlju. Ostale zemlje zapadno od željezne zavjese imale su demokratske vlade.
Iako se izraz “željezna zavjesa” ranije koristio u književnosti i politici, popularnim ga je učinio Winston Churchill, koji ga je javno upotrijebio u govoru u ožujku 1946. Izraz je prvi put korišten za označavanje stvarne metalne barijere koja je presjekla kontinent u dva, ali je ubrzo postao referenca i na ideološku barijeru. Kad je Churchill prvi put spomenuo barijeru, nije pokušavao oponašati riječi drugih. U telegramu upućenom američkom predsjedniku Harryju S. Trumanu, Churchill je govorio o europskoj situaciji i rekao “Na njihovu frontu je spuštena željezna zavjesa. Ne znamo što se događa iza.” Ovo je bio njegov prvi službeni spomen pojma željezne zavjese.
Ograda željezne zavjese protezala se tisućama kilometara kako bi odvojila istočne i zapadne zemlje, a posebno je bila jaka u Njemačkoj, gdje je Berlinski zid postao nepogrešivi simbol podjele željezne zavjese. U nekim regijama, Željezna zavjesa nije bila ništa drugo do obična ograda od lančanika, dok je na drugim mjestima bila visoko čuvano područje kojemu su mogli pristupiti samo ljudi koji imaju posebna državna dopuštenja.
Postoje spomenici željezne zavjese koji stoje kao podsjetnik na davno prošlo doba. Jedan se nalazi u Češkoj i uključuje originalni stražarski toranj sa znakovima koji objašnjavaju podrijetlo i razloge željezne zavjese. Drugi spomenik, jednostavna počast, nalazi se u Bratislavi u Slovačkoj.