Malo ledeno doba bilo je razdoblje kratkog zahlađenja na sjevernoj hemisferi koje je trajalo otprilike od 1400. CE do oko 1800. CE. Izravno mu je prethodila neobično topla epoha, poznata kao srednjovjekovno toplo razdoblje. To je razdoblje imalo ozbiljan ekonomski, društveni i politički utjecaj na Europu, te je kao rezultat toga bilo tema opsežnog proučavanja. Zajedno s drugim fluktuacijama klime, to također može dati naznake o ukupnim globalnim klimatskim trendovima.
Tijekom Malog ledenog doba, temperature na sjevernoj hemisferi pale su na neobično niske razine. Ove temperaturne padove pratilo je loše vrijeme, poput obilne kiše, snijega i vrlo oštrih zima. Poplave, posebice poplave mora, bile su veliki problem u to vrijeme, a neprijateljska klima imala je izravan utjecaj na održivost usjeva diljem Europe. Neke su godine obilježile izrazito loši urodi, što je rezultiralo talasima problema koji su se proširili na sve slojeve društva.
Kada se žetva smanji, to povećava cijenu tog usjeva. To ima tendenciju depresivnog učinka na gospodarstvo, jer se ljudi u nižim dijelovima društva bore izbjegavati hranu. Izgladnjivanje i ozbiljni zdravstveni problemi bili su povezani s malim ledenim dobom, s nekim zemljama koje su doživjele nemire u vezi s hranom i revolucije povezane s pristupom materijalima potrebnim za život.
Mnogi su suvremenici promatrali vremenske promjene povezane s malim ledenim dobom i komentirali ih. Na primjer, rijeke koje se inače nisu smrzavale postale su obložene ledom zimi, a ljudi su pisali o povećanim padalinama, tuči i drugim čudnim vremenskim pojavama. Neki povjesničari sugeriraju da je kratko ledeno doba možda čak imalo utjecaja na umjetnost, s više snježnih, mračnih tema koje se pojavljuju tijekom tog doba nego prije.
Čini se da se klimatske promjene na Zemlji odvijaju u cikličkim obrascima, s kratkim razdobljima zagrijavanja i hlađenja koji suptilno mijenjaju život na Zemlji. Studija o Malom ledenom dobu sugerira da su ga uzrokovali prirodni čimbenici, poput smanjene sunčeve aktivnosti i povećane vulkanske aktivnosti, što bi doslovno zamračilo nebo, snizivši ukupne temperature. Rastuće globalne temperature na kraju 20. stoljeća značajno su različite, jer se čini da su uzrokovane opsežnom ljudskom aktivnošću, a promjena temperature je tako dramatično brza da je razlog za veliku zabrinutost.