Tundra se nalazi između 55º i 70º sjeverne geografske širine, s najhladnijim, najsušnijim i najbrutalnijim uvjetima za život na Zemlji. Najmlađi biom, nastao prije samo 10,000 godina, proteže se sumorno preko ravnog krajolika bez drveća. Tundra je preuzeta od finske riječi tunturia, što znači “neplodno tlo”. Dijelovi Grenlanda, sjeverne Kanade i polarne kape pripadaju arktičkoj tundri.
Sloj permafrosta prekriva tlo arktičkih dijelova sjevernih kontinenata. Aktivni sloj permafrosta mogao bi se djelomično odlediti nekoliko mjeseci tijekom blagih ljeta, ali neaktivni sloj je trajno smrznut. Ako niske oborine i malo sunčeve svjetlosti nisu bili dovoljni da obeshrabre vegetaciju, vječni led sprječava da korijenje biljaka dopre daleko pod zemlju. Tlo ima neke hranjive tvari s organskom tvari koja doprinosi dušiku, a kiša stvara fosfor. Tijekom skraćene dvomjesečne vegetacije uspijevaju narasti mahovina, lišajevi, jetrenjak i nekoliko cvjetnica s plitkim korijenovim sustavom. Oni preživljavaju na samo 6-10 inča (15-25 cm) kiše godišnje.
Bioraznolikost životinja razumljivo je niska u području s beskrajnom zimom i slabim svjetlom. Divovski sisavci, poput mošusnog vola i polarnog medvjeda, preživljavaju zahvaljujući specijaliziranim prilagodbama. Dlaka im je gusta i vodootporna; njihov njuh akutan. Arktička lisica ne mora čak ni hibernirati jer može podnijeti vrlo niske temperature. Rojke i zečevi bježe iz jazbina kako bi osigurali hranu za snježnu sovu.
Začudo, Tundra posjeduje rijetku ekologiju koja je čini “ponorom ugljika”. To znači da Tundra uklanja ugljični dioksid iz atmosfere jer apsorbira više plina nego što stvara. Odsutnost mnogo biomase znači da postoji malo organskog raspadanja. Smanjenje količine ugljičnog dioksida pomaže u borbi protiv sve veće prijetnje globalnog zatopljenja, koje je već oštetilo arktičku zonu otapanjem ledenjaka.