Bioznanost je grana znanosti koja se bavi živim organizmima, od mikroorganizama do visokih stabala i divovskih kitova. Unutar ove nevjerojatno široke grane znanosti postoji niz manjih grana usmjerenih na specifična pitanja koja se odnose na žive organizme. Biokemija se, na primjer, bavi kemijom života, dok botaničari proučavaju isključivo biljke.
Ova grana znanosti razvila se u ozbiljnu liniju znanstvenog istraživanja u 19. stoljeću, kada su ljudi počeli istraživati prirodni svijet iz znanstvene perspektive. Međutim, ljudi su stoljećima proučavali i prakticirali bioznanost. Kada su rani ljudi selektivno uzgajali biljke kako bi proizveli veće i dosljednije usjeve, na primjer, bavili su se znanošću o hrani, podskupinom bioznanosti. Isto tako, kada su ljudi prvi put počeli pripitomljavati životinje i učiti o tome kako se uzgajati za poželjne osobine, bili su uključeni u rani oblik zoologije.
Bioznanstvenici proučavaju stvari poput prirode živih organizama, njihovog ponašanja, njihove evolucijske povijesti i njihove potencijalne upotrebe. Ovisno o podskupu bioznanosti s kojim se istraživač bavi, on ili ona može provesti puno vremena na laboratorijskoj klupi istražujući stvari poput kemijskog sastava živih organizama ili vremena na terenu proučavajući divlje životinje in situ.
Bioznanstvenik se može opisati prema vrsti organizama koji se proučava, kao u slučaju zoologa, botaničara i mikrobiologa. Bioznanost se također presijeca s nizom drugih znanstvenih grana, kao što su kemija i fizika, u kojem su slučaju istraživači poznati kao biokemičari, odnosno biofizičari. Bioznanstvenici također proučavaju stvari poput povijesti, kulturnog utjecaja živih organizama, ekologije i održivosti.
Ova grana znanstvenog istraživanja iznimno je važna. Bioznanost je temelj mnogih drugih škola znanstvenih istraživanja, u rasponu od medicine do agronomije, a nova otkrića na tom području dolaze svaki dan. Zahvaljujući obilnoj raznolikosti života na Zemlji, u svijetu bioznanosti uvijek se može više naučiti.
Možda ćete čuti bioznanost opisanu kao “biologija” ili “znanost o životu”, pozivajući se na činjenicu da su u fokusu živi organizmi, veliki i mali. Ljudi koji rade u ovom području obično imaju opsežno obrazovanje u znanosti, s dodatnim studijama u području koje su odabrali. Paleobotaničar, na primjer, proučava fosilizirane biljne ostatke i druge dokaze koji se mogu koristiti za konstruiranje vremenske linije evolucije biljaka, tako da je možda osim botanike proučavao arheologiju, kemiju i geologiju.