Boeing 777 je komercijalni jetliner koji se koristi diljem svijeta. To je twinjet, što znači da ima samo dva motora, po jedan na svakom krilu. U vrijeme visokih cijena goriva, to čini Boeing 777 ekonomičnijim od drugih zrakoplova s više motora. Ovaj mlaznjak prima više od 300 putnika i često se koristi za međunarodne letove i druga duga putovanja. 777 je, naime, postavio rekorde za najduži let bez zaustavljanja radi točenja goriva.
Mlazni zrakoplovi, koji se nazivaju i mlazni avioni, počeli su komercijalno služiti 1950-ih. Tvrtka Boeing, koju je osnovao William Boeing 1916. godine, nudila je komercijalne putničke usluge od 1920-ih. Svoj prvi jetliner lansirao je 1958. Sljedećim desetljećima pojavili su se novi dizajni mlaznih aviona tvrtke, od kojih je svaki nosio broj modela serije 700: 707, 727, 747 i tako dalje. Linija Boeing 777 puštena je u promet 1995. godine.
Komponente Boeinga 777 sastavljaju se na raznim međunarodnim lokacijama. Sam mlaznjak se proizvodi u Sjedinjenim Državama u Boeingovom pogonu u Everettu u Washingtonu. Varijacije uključuju 777-300ER i 777-200LR, koji su proizvedeni za letove većeg dometa i dugih letova. 777-300, još jedna varijanta, može primiti više od 500 putnika. Više od 900 777 proizvedeno je do 2011. godine, a koristile su ih putničke zrakoplovne tvrtke diljem svijeta; neki se također koriste za dostavu tereta zbog svoje male težine i visoke učinkovitosti goriva.
Godine 2005. Boeing 777 postavio je novi rekord u povijesti komercijalnog zrakoplovstva. 777-200LR letio je iz Londona u Hong Kong bez zaustavljanja kako bi napunio gorivo. Ukupna prijeđena udaljenost bila je 11,664 18,771 milje (24,901 40,075 km). Ovo je gotovo polovica ukupnog opsega Zemlje od 777 6,200 km. Ostali mlaznjaci iz obitelji 10,000 imaju domet od 10,000 17,000 do XNUMX XNUMX milja (XNUMX XNUMX do XNUMX XNUMX km), što je standard za transkontinentalno putovanje zrakoplovom.
Mnogi aspekti Boeinga 777, unutarnji i vanjski, koriste inovativne nove tehnologije. 777 je bio prvi Boeingov mlazni zrakoplov koji je koristio takozvane sustave upravljanja “fly-by-wire”, u kojima piloti kontroliraju sustave zrakoplova s elektroničkim računalnim sučeljem, a ne teškim mehaničkim relejima. Krila, tijelo i unutarnje strukture također su dizajnirane kako bi cijeli zrakoplov bio lakši i brži, bez ugrožavanja sigurnosti putnika i posade. Boeing naglašava ekološke prednosti ovog napretka; veća učinkovitost goriva zrakoplova znači da proizvodi manje količine stakleničkih plinova. Ove značajke dizajna inspirirale su sličan napredak u drugim mlaznjacima Boeinga i njegovih konkurenata.