Supružnička povlastica je pravni koncept koji štiti pravo na povjerljivost između supružnika. Ovaj zakon često sprječava prisilno svjedočenje jednog supružnika protiv drugog, a postojao je u nekom obliku kroz povijest. Mnoge zemlje imaju neki oblik privilegija supružnika ili kodificiran ili tradicionalno dodijeljen putem presedana.
Postoje dva glavna načina na koje povlastica supružnika djeluje na zaštitu bračne povjerljivosti. Neki oblici zakona zahtijevaju dopuštenje jednog supružnika da drugi bračni drug svjedoči o privatnoj bračnoj komunikaciji; to znači da supružnik ne može povrijediti povjerenja sklopljena pod zaštitom braka osim ako to ne dopusti drugi bračni drug. Drugi oblik zaštite koji nudi povlastica supružnika omogućuje supružniku da odbije svjedočiti protiv svog partnera o privatnoj komunikaciji.
Iznimke od ovih dodijeljenih privilegija razlikuju se između pravnih sustava, ali mogu biti važne u određenim vrstama slučajeva. U pitanjima skrbništva nad djecom ili kada je supružnik optužen za zločin protiv svog partnera, privilegija se obično automatski odriče. Osim toga, ako je treća strana svjedočila dotičnoj komunikaciji ili je jedan supružnik podijelio informacije s trećom stranom koja nije obuhvaćena privilegijom, zakon o supružnicima možda se neće primjenjivati. U Kanadi se zakon primjenjuje samo na komunikacije, a ne na opažanja; ako muškarac vidi da mu žena puca u nekoga, on će i dalje biti dužan svjedočiti o svom opažanju.
Razvod može, ali i ne mora utjecati na zakon o povlasticama supružnika, ovisno o okolnostima. U nekim slučajevima bivši supružnici zadržavaju pravo spriječiti svjedočenje temeljeno na komunikaciji napravljenoj tijekom braka. Komunikacije napravljene prije ili nakon prestanka braka mogu se podnijeti pred mnogim sudovima sa statutima o povlasticama supružnika. U suđenjima za razvod braka, osobito kada se radi o navodnom obiteljskom zlostavljanju, malo je priznato pravo na ovu zaštitu. Ova iznimka može spriječiti nasilnog supružnika da prešuti svjedočenje svoje žrtve.
Jedno novo pitanje s kojim se suočavaju statuti o povlasticama supružnika je uključivanje istospolnih partnera u zakone o bračnom povjerenju. Pravna rasprava je raznolika, ali mnogi stručnjaci tvrde da ako država prizna brak, brak dobiva identične privilegije bez obzira na spol. Neki pak tvrde da regije koje priznaju građanske zajednice, ali ne i homoseksualne brakove, ili uopće ne dopuštaju pravno priznavanje homoseksualnih partnerstava, mogu otvoriti vrata de facto diskriminaciji ne predviđajući zakone o povjerenju koji bi se primjenjivali između homoseksualnih partnera. Protivnici tvrde da, budući da građanska zajednica ne predstavlja brak, ne ispunjava uvjete za sličnu zaštitu.