Izraz “smeđa studija” britanski je izraz iz četrnaestog stoljeća koji je u početku značio mračno melankolično raspoloženje, ali je kasnije počeo značiti stanje dubokog razmišljanja o nečemu. Prije nego što su se te dvije riječi uopće koristile zajedno u jeziku, smeđa se koristila za opisivanje nečega mračnog i trijeznog, dok je boravak u studiji značio sanjarenje. Izreka je zastarjela u današnjem jeziku.
Međutim, izraz “browned off” povezan je sa smeđim studijama i danas se obično koristi u Britaniji. Poput “smeđe studije”, posmeđeno je također nekada bilo više povezano s tugom ili depresijom u svojoj ranijoj upotrebi, no onda se značenje promijenilo. Danas biti smeđi znači biti iznerviran ili siti nekoga ili nečega. Na primjer, posmeđeno bi se moglo koristiti za opisivanje stava prosvjednika ili radnika u štrajku.
Izraz smeđa studija koristi se u britanskoj književnosti 19. stoljeća prilično često. Na primjer, knjiga Grace S. Richmond A Brown Study, objavljena 1919., čak ima i poglavlje pod naslovom “Brown’s Brown Study”, koje je napisano o liku po imenu Donald Brown, koji shvaća, kao rezultat svoje smeđe studije, da on ne može si priuštiti da izgubi čak ni jedan od svojih “sretnih sati” na brige jer nije imao toliko sati u svom životu da bi bio sretan da protraći. Richmondova upotreba ovog pojma bliža je svom izvornom značenju jer se u vezi s njim spominje nesreća, a ne samo duboka razmišljanja.
Nasuprot tome, Arthur Conan Doyle u Pustolovini kartonske kutije objavljenoj 1893. koristi kasnije značenje smeđe studije iako je knjiga objavljena mnogo prije Richmondove. Na primjer, Watson kaže čitatelju “naslonivši se na stolicu, pao sam u smeđu radnu sobu.” Holmes dokazuje Watsonu da može reći kakav je bio Watsonov “tok misli”. Holmes iznenađuje Watsona ispravno nagađajući da je Watsonovo “maštanje” bilo o postavljanju slike na zid. Doyleova upotreba izraza kao razmišljanje uklapa se u kasnije značenje duboko u mislima, ali on također koristi stariju ideju riječi studija koja znači sanjarenje.