Izgaranje je psihološko stanje u kojem se osoba rutinski osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, cinična je i kritična prema sebi i drugima, te radi manje učinkovito nego inače. Ovo stanje obično je uzrokovano dugotrajnim stresom, prekomjernim radom i nedostatkom podrške ili priznanja.
Iako se izgaranje često miješa sa stresom, to nije ista stvar. Stres je karakteriziran hitnošću i tjeskobom, ali izgaranje karakterizira gubitak interesa i osjećaj “odustajanja” ili neuspjeha. To je prepoznat poremećaj u Međunarodnoj statističkoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (ICD-10), standardu za klasifikaciju mentalnih poremećaja koji je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO); ali od 2011. ne nalazi se u Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM-IV), standardnom vodiču za klasifikaciju mentalnih poremećaja u SAD-u. Ako se ne liječi, ovo stanje može imati dugoročne fizičke, mentalne i emocionalne posljedice.
Znakovi i simptomi
Izgaranje ima i fizičke i emocionalne znakove. Iako različito utječe na ljude, oni s ovim stanjem općenito imaju barem nekoliko od sljedećih simptoma:
Fizički simptomi:
Nesanica ili spavanje puno dulje nego inače.
Smanjen imunitet – stalne prehlade ili želučane probleme.
Bol u leđima i ramenima ili općenito bol u mišićima.
Glavobolje.
Niska energija.
Nemogućnost opuštanja bez lijekova, droga ili alkohola.
Značajno povećanje ili gubitak težine u kratkom vremenu.
Smanjen seksualni nagon.
Ne tuširati se, dotjerivati ili se odijevati prikladno za radno mjesto.
Nefizički simptomi:
Osjećaj odvojenosti ili osjećaj da se “samo prolazi kroz pokrete”.
Cinizam.
Osjećaj kritičnosti i prema sebi i prema drugima.
Postati iritiran lakše nego inače.
Smanjen osjećaj postignuća.
Depresija.
Nedostatak motivacije.
Osjećaj kao neuspjeh.
Prigušene emocije i nedostatak empatije ili suosjećanja.
Kao odgovor na ove simptome, ljudi su skloni izolaciji i povlačenju od drugih. Mogu iznenada odustati od odgovornosti, treba im dugo vremena za obavljanje stvari koje obično mogu učiniti brzo ili odugovlačiti čak i s jednostavnim zadacima. Budući da se ne mogu prirodno opustiti, često se samoliječe kako bi stvorili umjetno opuštanje drogama, alkoholom ili tabletama za spavanje.
Unutarnji i vanjski uzroci
Glavni uzrok sagorijevanja je dugotrajni stres. Ovaj stres može proizaći iz prekomjernog rada, rada na stvarima koje su nespojive s nečijim uvjerenjima ili interesima ili rada bez priznanja ili podrške.
Mnogi su izgorjeli radeći na poslovima s visokim stresom, kao što su medicina, predškolsko obrazovanje, pravo, provođenje zakona i socijalni rad. To također može biti uzrokovano i stresnim životom u kući. Na primjer, majka koja ostaje kod kuće koja je isključivo odgovorna za vođenje kuće i brigu o svojoj djeci može biti jednako rizična kao i netko na radnom mjestu ako nema odgovarajuće stanke, nema podršku svog supružnika ili obitelji , ili imati resurse da učini ono što se od nje očekuje.
Burnout se događa zbog kombinacije unutarnjih i vanjskih čimbenika. Vanjski čimbenici često su očitiji, ali unutarnji čimbenici jednako su važni.
Vanjski faktori:
Posao koji zahtijeva ekstremne aktivnosti: stalnu zauzetost ili duge periode neaktivnosti, ili oboje.
Situacija koja je u suprotnosti s nečijim vrijednostima. Na primjer, u opasnosti bi mogao biti socijalni radnik koji se mora pridržavati propisa za koje smatra da su neetični, kao i majka koja ostaje kod kuće kako bi odgajala djecu kada dobije veliki osjećaj zadovoljstva i postignuća od rada izvan kuće.
Nedobivanje priznanja za rad ni na radnom mjestu ni kod kuće.
Nejasna ili nerealna očekivanja na radnom mjestu ili kod kuće.
Situacija koja je dosadna, monotona ili prelaka.
Nedostatak kontrole ili autonomije na radnom mjestu. Mikro-upravljanje ili stalno praćenje može dovesti do ovog osjećaja.
Nesposobnost zadovoljiti svoje fizičke, mentalne ili emocionalne potrebe. Konstantna nemogućnost opskrbe sebe u bilo kojem od ovih područja veliki je faktor u mnogim slučajevima. Tjelesne potrebe uključuju stvari kao što su dobra prehrana, san i vježbanje. Mentalne i emocionalne potrebe razlikuju se od osobe do osobe, ali uključuju mentalnu stimulaciju, zabavu ili smijeh, samoću ili provođenje vremena s drugima, ili priznavanje vlastitih osjećaja.
Unutarnji čimbenici:
Smatra se da su određene osobnosti sklonije izgaranju od drugih, osobito one koje su perfekcionisti ili imaju osobnost tipa A.
Nemogućnost postavljanja granica. To je često povezano sa samopoštovanjem i navodi ljude da preuzmu više nego što realno mogu podnijeti.
Postavljanje nejasnih ili nerealnih očekivanja na sebe u smislu osobnog života. To može biti jednako štetno kao i nejasna ili nerealna očekivanja na radnom mjestu.
Nesvjestan ili potiskivanje osobnih potreba, bilo da je to potreba da se ponekad bude sam, pravilna prehrana ili potreba za stvaranjem.
Preventivne mjere
Najbolji način za sprječavanje izgaranja je prepoznati kada se pojave čimbenici rizika poput onih gore navedenih i raditi na njihovom mijenjanju ili izbjegavanju. Iako nije uvijek moguće u potpunosti izbjeći okidače – ljudi ponekad moraju ostati na poslovima za koje nisu prikladni jer im je potreban novac ili možda ne mogu prestati raditi određeni projekt, poput podizanja djeteta – obično postoje neki načini za promjenu situacije.
Na primjer, mama ili tata u riziku koji ostaju kod kuće mogli bi pokušati postaviti više granica, poput supružnika koji pomaže u određenim dijelovima kućanskih poslova; ili bi ona ili on mogli potražiti mrežu podrške među ljudima u sličnoj situaciji. Osoba koja je pod stresom na poslu mogla bi razgovarati o promjeni projekata sa šefom ili bi mogla zatražiti pojašnjenje o očekivanjima za svoju poziciju.
Osiguravanje zadovoljavanja fizičkih, mentalnih i emocionalnih potreba još je jedan veliki dio prevencije ovog stanja. Načini da to učinite uključuju:
Uključivanje aktivnosti u dan. Čak i deset minuta hoda može pomoći.
Pravilno se hraniti i unositi dovoljno hrane.
Dovoljno spavati — to se razlikuje od osobe do osobe, stoga je važno eksperimentirati kako biste saznali što vam je potrebno. Također je važno prepoznati stvari koje ometaju san, poput gledanja televizije prije spavanja ili držanja uključenog mobitela noću.
Uključivanje razdoblja opuštanja u dan. To može biti nekoliko minuta meditacije ujutro, drijemanje nakon ručka ili sat čitanja prije spavanja.
Kao i kod mnogih stanja, izgaranje je lakše prevladati što se prije prepozna. Imati mrežu ljudi koji brinu o vlastitoj dobrobiti važan je aspekt ovoga, budući da ljudi koji su izgorjeli možda neće moći primijetiti simptome u sebi sve dok ne postanu ozbiljni.
Tretmani
Iako ozbiljno, izgaranje je definitivno izlječivo stanje. Postoje i lijekovi temeljeni na lijekovima i alternativni tretmani, od kojih jedan može biti više ili manje prikladan ovisno o uzroku, a koji se također može koristiti zajedno. U nekim slučajevima, osoba može trebati potpunu promjenu posla ili načina života da se oporavi.
Najvažniji dio liječenja izgaranja je prepoznavanje i razgovor s nekim o tome. Važno je zakazati posjet liječniku jer on ili ona mogu rasvijetliti probleme koji bi mogli pridonijeti tom stanju, ali ljudi koji su izgorjeli možda će također htjeti razmotriti razgovor sa savjetnikom, vjerskim savjetnikom ili čak samo netko tko može suosjećati.
Liječnik može propisati lijekove za liječenje simptoma izgaranja, uključujući:
Antidepresivi.
Sedativi ili tablete za spavanje.
Lijek za pomoć kod bilo kakvih probavnih problema.
Drugi lijekovi za rješavanje povezanih tjelesnih problema.
Postoje i mnogi tretmani koji se ne temelje na lijekovima, uključujući:
Savjetovanje ili terapija.
Hipnoza
Dnevnik — to može pomoći ljudima da bolje razumiju svoje potrebe i potaknuti ideje o tome kako ih zadovoljiti.
Meditacija.
Tehnike upravljanja stresom — nekim ljudima pomaže napraviti analizu prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnji (SWOT) svoje situacije i ciljeva.
Iako ove vrste tretmana mogu pomoći kod simptoma izgaranja, obično ga je nemoguće istinski liječiti ako situacija ili unutarnji čimbenici ostanu nepromijenjeni. Neki ljudi smatraju da moraju u potpunosti napustiti posao, uzeti dugotrajni odmor ili pregovarati sa svojim šefom kako bi promijenili stvari na svom radnom mjestu ili rasporedu.
Učinci
Ako se izgaranje ne liječi ili se ne riješi, ono postaje sve teže i može uzrokovati dugotrajnu fizičku, mentalnu i emocionalnu štetu. Fizički, može povećati šanse osobe za srčane probleme, moždani udar, probavne poremećaje, probleme s plodnošću, dijabetes, debljanje, škrgutanje zubima i probleme s kostima i mišićima, između ostalog.
Mentalno i emocionalno, dugotrajno izgaranje može dovesti do depresije i tjeskobe, zaborava, noćnih mora, mentalnih slomova i rizika od samoubojstva. U nekim slučajevima, ovo stanje je zapravo dovelo do toga da ljudi umru od prekomjernog rada ili da se ubiju. To je posebno uočljivo u Japanu, gdje se fenomen karoshija, odnosno smrti od prekomjernog rada, smatra društvenim problemom i njime se bave različiti vladini i korporativni programi.
Ovo stanje također ima neizravan učinak na druge, a može biti opasno za one koji rade na poslovima gdje se drugi oslanjaju na njih, poput medicine. Izgorjeli zaposlenik mnogo će vjerojatnije pogriješiti i neoprezno pogriješiti nego onaj koji je usredotočen na svoj posao, što može biti iznimno opasno u medicinskom, socijalnom i obrazovnom okruženju. Na primjer, postoji veća vjerojatnost da će liječnik koji je pregorio propustiti neki simptom ili pogriješiti u receptu, ili učitelj koji je pregorio možda neće primijetiti kada dijete pokazuje znakove zlostavljanja.
Dodatna sredstva:
Web stranice:
www.mindgarden.com — Informacije o Maslach Burnout Inventory (MBI), jednom od glavnih kliničkih izvora o izgaranju.
www.helpguide.org — Sveobuhvatna stranica koja pokriva uzroke, posljedice, pokretače i tretmane izgaranja.
www.cdrcp.com — Liječnički autorski resurs o izgaranju s dodatnim poveznicama.
www.lifeevolver.com — Informacije o sprječavanju izgaranja.
www.mindtools.com — Informacije o uzrocima izgaranja i liječenju izgaranja i stresa na poslu.
www.apa.org — stranica Američke psihološke udruge o izgradnji otpornosti, koja može pomoći u sprječavanju izgaranja.
Video resursi:
Video 1 — Video kviz o izgaranju.
Video 2 — Kratak video o fizičkim učincima stresa na poslu.
Video 3
— Intervju o znakovima stresa na poslu i kako se nositi s njim.