Burza u Kuala Lumpuru službeno je tržište dionica Malezije. To je potpuno integrirana burza kada znači da nudi sve što bi se očekivalo od usluge povezane s burzom, uključujući usluge trgovanja i kliringa. Javno je objavljen i ima sjedište na 15. katu Trga Exchange u Kuala Lumpuru.
Važno je napomenuti da se burza u Kuala Lumpuru više ne naziva tim imenom. Godine 2004. preimenovana je u Bursa Malaysia Berhad nakon što je Zakon o demutualizaciji iste godine doveo do toga da burza postane javno poduzeće. Korijeni burze datiraju iz 1930. godine kada je osnovano Singapursko burzovno društvo s jedinom namjerom da posluje s vrijednosnim papirima u Maleziji, koja je u to vrijeme bila poznata kao Malaya.
Malajska burza osnovana je 1960. godine i počela je javno trgovati dionicama. Slijedilo je formiranje Malezijske burze 1964. i konačno Kuala Lumpur burze 1973. godine. To je došlo kao rezultat toga što su Singapur i Malezija prekinule svoju valutnu vezu. Burza je tada postala osnovana 1976. godine i smatrala se službenim tržištem dionica Malezije.
2005. godine burza u Kuala Lumpuru pokrenula je inicijativu koja je ulagačima omogućila pristup besplatnim istraživačkim izvješćima bilo koje tvrtke kotirane na burzi. Ova otvorenost bila je veliki poticaj ulagačima koji više nisu morali ulagati na slijepo. Ovaj pristup bio je poznat kao CMDF-Bursa Research Scheme (CBRS) i osmišljen je za stvaranje dodatnog interesa za dionice i osiguranje likvidnosti.
Sljedeće godine burza u Kuala Lumpuru udružila se s glavnim britanskim tržištem dionica, FTSE, kako bi stvorila indeks FTSE Bursa Malaysia. To je sredstvo za izračun indeksa u stvarnom vremenu i pokriva sve tvrtke uključene u glavni odbor Burse Malezije. Dizajniran je tako da pomno prati učinak velikih tvrtki na tržištu. To postiže izračunavanjem svih indeksa kojima se može trgovati svakih 15 sekundi, a referentni indeksi se izračunavaju jednom u minuti.
Iako je burza u Kuala Lumpuru bila relativno uspješna, na tom putu bilo je nekoliko strahova i propusta. Nije izbjegla globalnu ekonomsku recesiju i pogođena je padom od 10% u ožujku 2008. jer su domaći problemi – poput općih izbora kojima su dominirale optužbe o prijevari i stranim utjecajima poput američke hipotekarne krize – izazvale paniku. To je rezultiralo obustavom tržišta na sat vremena kako bi se situacija smirila. Tržište se ponovno zatvorilo u srpnju 2008. kada su se pojavili različiti hardverski problemi, koji su utjecali na tržište dionica. Pogreške su ispravljene, a trgovanje je nastavljeno normalno sljedeći dan.