Burza u Singapuru osnovana je 1973. godine kada se burza Malezije i Singapura (SEMS) raspala jer dvije zemlje više nisu prihvaćale međusobne valute. Dvije nastale burze bile su burza u Singapuru i burza u Kuala Lumpuru. Dana 1. prosinca 1999. Singapurska burza se spojila sa Singapurskom međunarodnom monetarnom burzom (SIMEX), koja je trgovala fjučersima, da bi postala Singapurska burza (SGX).
U 1970-ima, vlada Singapura identificirala je financijski sektor kao potencijalno područje rasta za daljnje jačanje singapurskog gospodarstva. Zemlja je imala strateški položaj i snažno, otvoreno gospodarstvo s dobro razvijenom infrastrukturom. Kao rezultat vladinih fiskalno konzervativnih kontrola, Singapur je bio treće najistaknutije azijsko financijsko središte do 1980-ih, s industrijom financijskih usluga koja je zapošljavala 9 posto radne snage.
Unatoč svojim prednostima, u prosincu 1985. Singapurska burza doživjela je krah. Godine 1986. osnovano je Vijeće industrije vrijednosnih papira kako bi pomoglo vladi da zadrži strožu kontrolu nad trgovanjem vrijednosnim papirima. Konkurentna globalna tržišta koja su se brzo mijenjala postajala su sve teža za navigaciju. U listopadu 1987. burza je doživjela još jedan neuspjeh kada su tržišta diljem svijeta istovremeno propala. Prošle su još četiri godine prije nego što su se financijska tržišta oporavila i vratila svoj prethodni uspjeh.
Burza u Singapuru sklopila je sporazume s američkim Nacionalnim udruženjem trgovaca vrijednosnim papirima (NASDAQ) kako bi potaknula trgovanje između dva tržišta. Porezni poticaji i pomak prema automatizaciji procesa trgovanja pomogli su da se tržišta i dalje oporavljaju. Burza u Singapuru počela se širiti na trgovanje terminskim ugovorima kroz poslove sa SIMEX-om, koji se upravo povezao s Chicago Mercantile Exchange kako bi olakšao trgovanje.
Do 1998. Singapurska burza je sadržavala 307 kotiranih tvrtki i iznosila je 196 milijardi američkih dolara (USD). Globalni trendovi prema povećanju likvidnosti i demutualizaciji tržišta doveli su do odluke o spajanju sa Singapurskom međunarodnom monetarnom burzom, koja je trgovala fjučersima od svog osnutka 1984. Prije demutualizacije, odlučivanje je bilo naklonjeno interesima članova brokera umjesto dioničara u cjelini. . Demutualizacijom bi novoformirana singapurska burza bila konkurentna drugim svjetskim tržištima, koja su nedavno vlasništvo nad burzom prepustila dioničarima.
Kako bi olakšala spajanje, vlada je donijela Zakon o spajanju kako bi zaobišla zahtjev da članovi moraju odobriti odluke koje utječu na spajanje. Osim toga, Zakon o spajanju dao je Monetarnoj upravi Singapura (MAS) veliku ovlast nad dužnosnicima i postupcima dok se spajanje ne završi. Kao rezultat spajanja, novoformirana Singapurska burza postala je prva integrirana, demutualizirana burza u azijsko-pacifičkoj regiji, dodatno učvrstivši poziciju Singapura kao glavnog azijskog financijskog centra.