Središnji kanal je mali kanal koji prolazi kroz središte leđne moždine i ispunjen je cerebrospinalnom tekućinom. Predstavlja ostatak neuralnog kanala kod odraslih. Neuralna cijev se razvija kako bi postala moždano deblo te se širi dorzalno i bočno kako bi stvorila četvrtu klijetku. Općenito, nepromijenjeni neuralni kanal u leđnoj moždini tvori središnji kanal. To je anatomski nastavak ventrikula, a naziva se i spinalnim foramenom.
Leđna moždina duga je oko 18 inča (oko 45 cm) i povezuje periferne živce s mozgom. To je glavni živčani trakt tijela. Središnji živčani sustav je ugrožen od mozga i leđne moždine – središnji kanal je u samom središtu leđne moždine.
Ovaj kanal ide od conus medullaris u lumbalnoj kralježnici do kraja četvrte klijetke, a pričvršćen je za ventrikulu opeksom. Općenito, najudaljeniji dio kanala je siva komisura, koja je tanka traka sive tvari koja okružuje središnji kanal leđne moždine. Siva komisura, zajedno s prednjom bijelom komisurom, povezuje dva dijela vrpce. Ependimalne stanice koje čine cerebrospinalnu tekućinu, cilije i unutarnji lumen mogu se naći unutar sive komisure.
Obično je središnji kanal sklon određenim vrstama bolesti i stanja koja postaju sve češća kako ljudi stare. Siringomijelija je stanje u kojem se širi središnji dio leđne moždine. To obično dovodi do oštećenja vlakana bijele tvari u prednjoj bijeloj komisuri i uzrokuje bol i gubitak osjeta. Liječenje uključuje kiruršku drenažu radi poboljšanja simptoma radikularne boli i senzornih poremećaja.
Drugo uobičajeno stanje je stenoza središnjeg kanala. Kanal se s vremenom sužava i komprimira živce što rezultira klaudikacijom i radikularnom boli u nogama. Lumbalne epiduralne injekcije steroida često pružaju kratkoročno olakšanje simptoma stanja. Teži slučajevi mogu zahtijevati dekompresiju ili operacije fuzije za ublažavanje bolnih simptoma.
Neuroanatomija je grana neuroznanosti koja proučava središnji i periferni živčani sustav. Središnji kanal je dio središnjeg živčanog sustava. Proučavanje anatomije živčanog tkiva i neuralnih struktura, točnije različitih regija mozga, daje bolju ideju o tome kako mozak funkcionira i kako to utječe na druga ponašanja.