Politički centrizam je stajalište koje nastoji izbjegavati krajnosti i na lijevoj i na desnoj strani političkog spektra. Centristi se također mogu označiti kao “politički umjereni” zbog kombinacije konzervativnih i liberalnih mišljenja, kao i zbog nedostatka jasne ideološke orijentacije. Politički centrizam je tipično vođen konsenzusom i pragmatičan.
Pojam “centrizam” odnosi se na položaj gledišta na političkom spektru, koji identificira pet tipova političkih stavova. Politički radikali i liberali su na lijevom kraju spektra, dok su konzervativci i reakcionari na desnom kraju. Radikali i reakcionari, iako imaju različita politička stajališta, skloni su zagovarati ekstremne promjene. Centristi spadaju u umjerenu kategoriju na spektru, i često se ne identificiraju striktno kao konzervativci ili liberali. Centrizam predstavlja ravnotežu između političke ljevice i desnice.
Centristi se mogu identificirati kao “politički umjereni” ili “neovisni”, što znači da se ne slažu u potpunosti s određenim političkim ideologijama, kao što su marksizam ili neokonzervatizam. Politički centrizam teško je definirati u smislu centrističkih stajališta o temama kao što su ljudska prava, demokracija i ekonomija, jer centristi imaju različita mišljenja. Oni općenito prihvaćaju kombinaciju konzervativnih i liberalnih ideala usmjerenih ka zajedničkom cilju, bilo da je to sloboda pojedinca, jednakost ili dobrobit ljudi.
Politički centrizam teži biti stajalište suzdržanosti. Centristi obično prihvaćaju status quo, jer općenito ne podržavaju radikalne promjene u strukturi vlasti, zakonima ili općim načelima upravljanja. Dok centrizam može priznati greške u političkom sustavu, centristi obično zagovaraju postupne promjene usmjerene prema određenom cilju.
Centristi obično vjeruju u pronalaženje sredine između desnih i lijevih stranaka u zemlji kako bi se riješili politički, društveni i ekonomski problemi. Umjereni političari mogu biti dvostranački i stvarati političke koalicije oko određenih pitanja. Kritičari centrizma tvrde da centristi stagniraju i zadovoljni statusom quo, ostajući u ideološkoj “sredini” radi suzdržavanja od ekstremizma. Centristi, međutim, tvrde da su njihova mišljenja pragmatična, te da ne zadovoljavaju posebne interese niti se pokušavaju uklopiti u određenu ideologiju.
Iako neki centristi mogu vjerovati da je identificiranje kao član političke stranke suprotno centrizmu, nekoliko centrističkih političkih stranaka postoji diljem svijeta, posebno u Europi. Iako u Sjedinjenim Državama nema službene centrističke prisutnosti, skupine kao što su Centristička stranka i Američka centristička stranka podržavaju kandidate koji su odani javnosti, a ne posebne interesne skupine ili definirane platforme političkih stranaka. U Europi postoji nekoliko centrističkih političkih stranaka, poput Finske Stranke centra. Druge političke stranke se možda ne identificiraju kao “centrističke”, ali njihove platforme mogu uključivati i liberalne i konzervativne ideale. Mnoge socijaldemokratske stranke u Europi označene su ili kao “desni centar” ili “lijevi centar”.