Infarkt malog mozga je vrsta moždanog udara. Moždani udari su posljedica gubitka neuroloških funkcija zbog ometanja protoka krvi u mozgu. Moždani udar obično uzrokuje krvni ugrušak koji se nalazi unutar arterije, koji prekida opskrbu kisikom. Kod infarkta malog mozga, opstrukcija se nalazi u cerebelarnim arterijama, zahvaćajući hemisfere malog mozga. Neuobičajeno je da se moždani udar dogodi u malom mozgu, ali se može dogoditi.
Moždani udari koji se javljaju unutar malog mozga mogu biti ishemijski ili hemoragični. Ishemijski moždani udari su češći i uzrokovani su začepljenim arterijama. Hemoragični udari nastaju zbog arterijskih krvarenja. Hemoragični infarkt malog mozga rijetka je pojava.
Veliki mozak, mali mozak i moždano deblo glavni su dijelovi mozga. Odgovoran za više razine funkcioniranja, veliki mozak je neophodan za govor, rasuđivanje i kognitivne funkcije. Moždano deblo održava nevoljne tjelesne funkcije, kao što su otkucaji srca i disanje. Mali mozak je područje mozga koje je neophodno za ravnotežu, kretanje i koordinaciju.
Infarkt malog mozga obilježen je glavoboljom, vrtoglavicom, mučninom i povraćanjem. Najočigledniji simptomi su problemi s hodanjem, održavanjem ravnoteže i koordinacije. Osoba koja je zahvaćena infarktom malog mozga možda uopće neće moći hodati ili bi čak mogla pasti u komu. Ruke osobe mogu također drhtati.
Liječnici dijagnosticiraju moždane udare fizičkim pregledom i testiranjem. Uobičajeni testovi uključuju kompjuteriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MRI). Uz CT skeniranje, liječnici imaju mogućnost odrediti je li moždani udar uzrokovan ugruškom ili krvarenjem. Liječnici mogu pomoću magnetske rezonancije otkriti je li se moždani udar dogodio unutar nekoliko minuta nakon što se dogodio. Također se rade i krvne pretrage.
Liječenje infarkta malog mozga uključuje kombinaciju lijekova, operacije i rehabilitacije. Bolesnicima s moždanim udarom daju se trombolitici za otapanje krvnih ugrušaka u njihovim krvnim žilama. Lijekovi se daju za smanjenje tlaka u mozgu i sprječavanje zgrušavanja krvi. Rehabilitacija uključuje fizikalnu, govornu i radnu terapiju.
Moždani udar je vodeći uzrok smrti u svijetu. Visok krvni tlak povećava rizik od moždanog udara, kao i bolesti srca, pušenje i dijabetes melitus. Fibrilacija atrija, koja je abnormalni srčani ritam koji uzrokuje nakupljanje krvi i zgrušavanje u gornjim komorama srca, još je jedan glavni rizik. Dio ugruška se može pomaknuti, putujući kroz krvne žile do mozga i rezultirajući moždanim udarom.
Zdravstveni stručnjaci kažu da oko 25 posto ljudi koji su imali moždani udar općenito povrati većinu svojih normalnih sposobnosti. Većina ljudi koji umiru od moždanog udara obično su stariji. Osoba koja je doživjela moždani udar ima povećan rizik od daljnjeg moždanog udara.