Predsjednik Woodrow Wilson izabran je za drugi mandat u Predsjedništvo Sjedinjenih Država 1916. godine pod sloganom kampanje: “On nas je sačuvao od rata”. Nakon što je omogućio neuspješni mirovni sporazum između savezničkih i središnjih sila Prvog svjetskog rata, Wilson je 6. travnja 1917. potpisao objavu rata Njemačkoj, koja je zaprijetila neograničenim podmorničkim ratom u veljači 1917. godine.
Kako bi promovirao mir nakon Prvog svjetskog rata i potaknuo moral među građanima Sjedinjenih Država, Wilson se obratio na zajedničkoj sjednici Kongresa 8. siječnja 1918. Ovo obraćanje je u biti poslijeratni mirovni plan koji se povijesno naziva govorom Woodrowa Wilsona u četrnaest točaka. Prvih pet točaka govora dalo je opće smjernice, a ostatak od četrnaest točaka Woodrowa Wilsona bila su konkretna pitanja koja je trebalo riješiti na kraju rata.
Prva od četrnaest točaka Woodrowa Wilsona odnosila se na eru tajne diplomacije koja se odvijala u Europi. Wilson je pozvao na otvorene saveze i sporazume između zemalja. Ova transparentnost bi omogućila odgovornost svih međunarodnih dogovora.
Druga i treća točka Četrnaest točaka Woodrowa Wilsona odnose se na slobodu mora i slobodnu trgovinu. Wilson je naveo da bi sve zemlje trebale imati potpunu slobodu u morima izvan teritorijalnih voda, a to bi trebalo promijeniti samo međunarodnim sporazumom. Wilson je tvrdio da treba ukloniti sve ekonomske barijere i dopustiti slobodnu trgovinu među miroljubivim zemljama.
Točke četiri i pet zahtijevaju da se mirne nacionalne države odreknu moći. U četvrtoj točki Wilson najavljuje da se sve miroljubive nacije moraju razoružati i imati dovoljno oružja u svrhu domaće sigurnosti. Peta točka zahtijeva od nacija imperijalističke prirode da odbace sve kolonijalne zahtjeve i rade u sprezi s interesima svog kolonijalnog stanovništva.
Točke šest, sedam i osam od četrnaest točaka Woodrowa Wilsona zahtijevaju da se Rusija, Belgija i Francuska evakuiraju i po potrebi vrate. Poseban naglasak dat je Rusiji. Wilson tvrdi da im se mora dati prilika da dokažu dobro ponašanje i dobru volju kao slobodna nacija.
Sljedeće tri točke bave se pitanjem ponovnog iscrtavanja granica koje su promijenjene zbog Prvog svjetskog rata. Wilson potvrđuje da bi Italija, Austro-Ugarska i Balkan trebali evakuirati, obnoviti i ponovno iscrtati svoje teritorije na temelju nacionalnosti. Točke dvanaest i trinaest pozivaju na neovisnost i suverenitet Turske i Poljske.
Posljednja točka Četrnaest točaka Woodrowa Wilsona poziva na međunarodnu asocijaciju nacija koja čuje glasove svih nacija. Zbog te je točke stvorena Liga naroda, koja je kasnije raspuštena i formirani su Ujedinjeni narodi.
Četrnaest točaka Woodrowa Wilsona podučavaju se studentima američke političke misli i međunarodnih odnosa. Smatra se da je Wilson pridonio američkim pogledima na liberalizam u vanjskoj politici.