Circus kikiriki je vrsta marshmallow bombona. Suprotno nazivu, ovi bomboni nemaju veze s cirkusima, a malo s kikirikijem. Mnogi ljudi su svjesni ovog slatkiša, a njihovo iznošenje u raspravu zasigurno će rezultirati žustrom raspravom, jer ih neki obožavaju, dok drugi ne vole. Većina prodavaonica slatkiša i velikih tržnica prodaju cirkuske kikirikije, zahvaljujući broju tvrtki koje ih proizvode.
Klasično, cirkuski kikiriki se oblikuju u obliku kikirikija, što objašnjava ime, ali imaju okus banane i zapravo ne sadrže kikiriki. Samo da bude zabune, slatkiši su obično obojeni narančasto, iako ih je moguće pronaći i u bijeloj, ružičastoj i žutoj povremeno. Bizaran izgled i kontradiktoran okus mogu objasniti neke od razloga zašto mnogi potrošači imaju poteškoća s ovim slatkišem.
Ova posebna vrsta slatkiša je izuzetno stara. Cirkuški kikiriki razvijeni su tijekom 1800-ih i zapravo su jedan od najstarijih bombona koji se stalno nalazi na tržištu. Izvorno su pušteni u prodaju samo tijekom proljeća, zbog zabrinutosti oko stabilnosti bombona tijekom drugih godišnjih doba. U 1940-ima plastična ambalaža i profinjene proizvodne tehnike omogućile su tvrtkama da ih počnu nuditi svojim obožavateljima tijekom cijele godine.
Tekstura cirkuskog kikirikija varira, ovisno o tome koliko je svjež. Ekstremno svježi će se u ustima osjećati kao marshmallows, s notom žvakanja. Što bombon dulje odleži, to će postati pjenastiji, s izrazito ustajalim komadićima koji nalikuju stiroporu. Neki ljudi preferiraju teksturu i okus ustajalog cirkuskog kikirikija i ostavljaju otvorenu vrećicu nekoliko dana prije nego pojedu slatkiše kako bi mu omogućili da odleži do prave teksture.
Ovi slatkiši obično dolaze u velikim vrećicama, a ljudi ponekad vide komade kako vrebaju u uzorcima slatkiša i uredskim zdjelicama za slatkiše. Postoji niz tvrtki koje ga proizvode, a sve koriste manje-više isti recept. Gotovo svi brendovi uključuju želatinu, tako da slatkiši nisu sigurni za vegane i vegetarijance.